Farski otoci proglasili su 26. veljače kraj pandemije koronavirusa jer više od tri tjedna nemaju nijedan novi slučaj zaraze.
Od srpnja 2020. godine skupina otoka na sjeveru Atlantika imala je tri vala i svaki put je broj slučajeva brzo padao. Odgovor danske autonomne pokrajine na pandemiju bio je vrlo sličan strategiji drugih država: testiranje, praćenje kontakata, lockdown, javnozdravstvena kampanja i reorganizacija zdravstvenog sektora. Premijer Bárður á Steig Nielsen za The Guardian objašnjava kako smatra da je njihov pristup ipak bio jedinstven.
Strategija temeljena na povjerenju
Za razliku od drugih vlada, vrlo rano su odlučili da će na svoje građane utjecati davanjem preporuka, a ne donošenjem obvezujućih naredbi. Da povjerenje rađa povjerenje pokazalo se istinitim u njihovom slučaju. Vlada Farskih otoka bila je uvjerena da bi zakonsko ograničavanje ponašanja građana rezultiralo lošijim ishodom od onoga kakav imaju danas.
No, strategija temeljena na povjerenju nije bila jedini razlog zbog kojega su uspjeli eliminirati covid. Njihovo upravljanje pandemijom tijekom proljeća i ljeta bilo je jedinstveno zbog učinkovitosti kapaciteta za testiranje. Farski otoci imali su najvišu stopu testiranja po glavi stanovnika prošle godine. Svakoga dana testirali su do 2 % (ili 1000 ljudi) od ukupne populacije od 50 000 stanovnika, a u lipnju su testirali sve putnike koji su dolazili na otočje i to odmah u zračnoj luci, a davali su im preporuke da se testiraju šest dana kasnije.
Proizvodnja uzgojenog lososa najvažnija je industrijska grana na Farskim otocima, a u prošlosti su uzgajivači imali velikih problema zbog bolesti lososa, koja je uzrokovala industrijski pad. Veterinarske ambulante tada su izgradile infrastrukturu potrebnu za brzo testiranje lososa. Kada je počela pandemija, veterinari na Farskim otocima predložili su da se njihovi laboratoriji prilagode novoj situaciji kako bi se u njima ljudi mogli testirati na covid-19. Došlo je do suradnje privatnih laboratorija i javnog zdravstva pa su Farski otoci povećali kapacitete za testiranje, a do kolovoza mogli su testirati 5 % do 7 % populacije. U kombinaciji s praćenjem kontakata i strategijom izolacije uspješno su suzbili širenje covida.
Većina ljudi putuje na posao vlastitim prijevoznim sredstvom
"Naša priča o eliminaciji covida je priča o domišljatosti pojedinaca i organizacija koja nije ranije surađivala u pandemiji", ističe premijer. Naravno, i drugi čimbenici su odigrali ulogu. Važan je i geografski položaj države jer je morski i zračni put jedina moguća ruta dolaska na Farske otoke, što olakšava upravljanje potencijalnom zarazom iz inozemstva. Također, većina ljudi putuje na posao vlastitim prijevoznim sredstvom, pa je malo vjerojatno da se zaraza širila u javnom prijevozu.
Povrh svega, populacija Farskih otoka je puno manja od ostalih zemalja, a razina povjerenja je visoka. Istraživanje koje je prošloga svibnja provelo Sveučilište Farskih otoka ukazuje da većina građana ima visoko povjerenje u vladu, premijera, tamošnje medije, vlastitu općinu, šefa policije, zdravstvene vlasti i stručnjake i općenito u svoj narod, ističe premijer. Povjerenje u političke institucije, medije i ono među građanima čini bilo koji oblik upravljanja, uključujući i pandemiju jednostavnijim.
U manjim društvenim zajednicama često ima više neformalnog nadzora, a stanovnici imaju snažan osjećaj samodiscipline. No samo testiranje nije dovoljno. Mnoge zemlje s visokom stopom testiranja su obično one zemlje s najviše covid slučajeva. Testiranje je uspješno samo ako se kombinira s mjerama kao što su učinkovito praćenje kontakata i izolacija.
Općenito, uspješnost strategije u borbi protiv covida ovisi o geografskom položaju i društvenim prilikama te zemlje. Na pitanje je li uspješna strategija protiv covida bila rezultat sreće ili kompetencije, premijer Nielsen odgovara: "Pomalo od oboje".
