BIO JE PRAVI ZAVODNIK? /

Jedan državnik mu je ponudio '10 milijuna žena', a preživio je najmračnije dane povijesti: 'Spalili bi nas s ostalima...'

Image
Foto: Profimedia

Henry Kissinger savjetovao je 12 američkih predsjednika, napisao desetke knjiga o politici i vanjskoj politici, a pomogao je i da se ostvare neki od najkonzekventnijih političkih proboja prošlog stoljeća. Ovo su citati koji su ga obilježili, ali i pet stvari koje možda niste znali o njemu

1.12.2023.
6:49
Profimedia
VOYO logo

Prije sto godina, u njemačkom gradu Furthu rodio se Henry Kissinger. Konzultantska tvrtka Kissinger Associates u srijedu je objavila tužnu vijest - da je ovaj diplomat, politolog, jedan od najutjecajnijih savjetnika za nacionalnu sigurnost u Sjedinjenim Državama, ali i jedan od najuspješnijih Židova modernog doba - preminuo.

Image
Foto: Profimedia

Vijest o Kissingerovoj smrti prenio je cijeli svijet.

Savjetovao je 12 američkih predsjednika, napisao desetke knjiga o politici i vanjskoj politici, a pomogao je i da se ostvare neki od najkonzekventnijih političkih proboja prošlog stoljeća, piše Aish. Osim toga, Kissinger je iza sebe ostavio, uistinu, povijesne događaje - 1972. godine pomogao je otvoriti američku diplomaciju prema Kini, zatim je orkestrirao kontroverzno izvlačenje Amerike iz Vijetnamskog rata. Nakon toga, 1973. godine pomogao je okončati Yom Kippur, otvoriti put za izraelsko-egipatski mirovni sporazum 1979. pa utjecao na smanjivanje napetosti između SAD-a i SSSR na vrhuncu Hladnog rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svoj židovski identitet ponekad je javno odbacivao, a život ovog kompleksnog političara obilježili su brojni citati koje prenosimo u nastavku.

Image
ODLAZAK 'DIPLOMATSKOG MOĆNIKA' /

Preminuo je Henry Kissinger: Dok su ga mnogi hvalili zbog briljantnosti, drugi su ga smatrali ratnim zločincem

Image
ODLAZAK 'DIPLOMATSKOG MOĆNIKA' /

Preminuo je Henry Kissinger: Dok su ga mnogi hvalili zbog briljantnosti, drugi su ga smatrali ratnim zločincem

'Dosegao sam fazu u kojoj nijedan jezik ne govorim bez naglaska'

- Henry Kissinger

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada se javno obraćao mnoštvu u Njemačkoj, svoje govore Kissinger bi uvijek započinjao njemačkim jezikom s američkim naglaskom, a nakon toga prešao bi na engleski s njemačkim naglaskom. Ta njegova šala zapravo je prikrivala traumu njegova djetinjstva u Njemačkoj.

Rođen je u tradicionalnoj židovskoj obitelji srednje klase - njegov otac Louis Kissinger bio je profesor u srednjoj školi, a njegova majka Paula (Stern) Kissinger bila je kućanica. Osim Henryja (kojemu je izvorno ime bilo Heinz), Kissingerovi su godinu dana nakon njegova rođenja dobili još jednog sina - Waltera. Zajedno su posjećivali lokalnu pravoslavnu sinagogu.

Henry je bio marljiv dječak, a volio je igrati i nogomet. Kad su nacisti došli na vlast 1933. godine, Židovima su zabranili igrati na stadionima pa su se na javnim mjestima pojavili natpisi Juden Verboten, što je značilo - Židovima zabranjeno. Bez obzira na to, Henry je i dalje dolazio igrati nogomet sa svojim prijateljima u tajnosti. No, uskoro se nacistička ograničenja više nisu mogla ignorirati. Tako je Louis ostao bez posla i obitelj više nije imala novca.

S 15 godina, Henry i njegova obitelj pobjegli su u New York, a on je kasnije u razgovoru s novinarima tvrdio da se ne može sjetiti ničega o svom životu u Njemačkoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'U srcu sam znala da bi nas spalili s ostalima da smo ostali'

- Paula Kissinger, njegova majka

Više od desetak članova Henryjeve uže obitelji umrlo je u holokaustu. Njegova majka Paula jednom je kazala da bi, da su ostali u Njemačkoj, Henryja, njegova brata i roditelje isto ubili. Bila je to lekcija koju Kissinger, poznat po svojoj tvrdoglavoj realnoj politici, nikada neće zaboraviti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Intelektualci, idealisti, ljudi visokog morala nisu imali šanse… Oni koji su preživjeli holokaust naučili su da pogled unatrag znači tugu, da je tuga slabost, a slabost sinonim za smrt'

- Henry Kissinger (citiran u Kissinger 1923.-1968.: Idealist Nialla Fergusona: 2016.)

Henry Kissinger služio je američku vojsku tijekom Drugog svjetskog rata. Pred kraj rata poslali su ga u Njemačku gdje je radio kao prevoditelj - ispitivao je zarobljene nacističke dužnosnike i pregledavao njihovu poštu i dokumente. Kada je završio rat, Kissinger je otputovao u svoj rodni grad Furth. Tamo je doznao da je od stotina Židova koji su ondje živjeli prije rata ostalo samo 37. Povjesničar Niall Ferguson pronašao je ovaj citat u pismu koje je Kissinger napisao u dobi od 23 godine, nakon što je upoznao neke od tih preživjelih.

'Emigracija Židova iz Sovjetskog Saveza nije cilj američke vanjske politike, a ako Židove trpaju u plinske komore u Sovjetskom Savezu, to nije američka briga. Možda humanitarna briga'

- Henry Kissinger u razgovoru s predsjednik Richardom Nixonom, 1973.

Richard Nixon i njegov državni tajnik Henry Kissinger nisu imali baš dobar odnos kada je u pitanju Kissingerov židovski identitet. Prema New York Timesu: "Snimke Watergatea otkrile su kako Kissinger satima sluša predsjednikove ponižavajuće govore, ali i antisemitske komentare upućene svom židovskom državnom tajniku… Nakon što bi se vratio u svoj ured, on (Kissinger) bi kolutao očima dok bi svojim najbližim kolegama govorio o Nixonovom bizarnom ponašanju". Taj citat zapravo je dio Kissingerovog govor koji je snimljen, a u javnost je izašao tek 2010. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Za nekoga tko je u holokaustu izgubio mnoge članove uže obitelji i veliki dio onih s kojima sam odrastao, bolno je za vidjeti da se te riječi uzimaju izvan konteksta - suprotno svojim namjerama i mojim uvjerenjima koje su ti događaji duboko oblikovali. Referencijama na plinske komore nema mjesta u političkom diskursu i žao mi je što sam to rekao prije 37 godina'

- Henry Kissinger u The Washington Postu, 2010.

Kada je vrpca na kojoj su snimljene njegove gornje izjave izašle u javnost, Kissinger se odmah ispričao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Profimedia

'Heinz - prepoznaješ me? Wilhelm Furtwängler iz Furtha. Sjećaš se?'

- Prof. William Fort (citirano u The Premiers: An Intimate Narrative of Israeli Leadership by Yehuda Avner: 2012.)

Izraelski političar Yehuda Avner u svojim je memoarima iz 2012. godine prepričao zanimljiv susret u Izraelu 1974. godine. Avnerov prijatelj Willie Fort, inače američki psihijatar i profesor na Johns Hopkinsu, i Avner slušali su govor Henryja Kissingera u hotelu King David u Jeruzalemu. Nakon toga je profesor Fort pozdravio je Kissingera, a on ga je oštro ignorirao.

Fort je Avneru priznao da su on i Kissinger u djetinjstvu bili najbolji prijatelji. "Henry Kissinger… tvrdio je da se ne sjeća svojih progona u djetinjstvu u Njemačkoj", rekao je Fort. "Ovo je bila glupost! Godine 1938., kada su Židove tukli i ubijali na ulicama, a njegova obitelj morala bježati spašavajući svoje živote, imao je 15 godina. U toj dobi sjećao bi se svega: svojih osjećaja nesigurnosti, traume zbog izbacivanja, neprihvaćanja; što znači izgubiti kontrolu nad vlastitim životom… Ti demoni nikada ne bi napustili Henryja Kissingera, koliko god se on trudio da ih utopi u samozabludi", objasnio je profesor. Kissinger je, inače, izazivao podjele u Americi i zbunjivao mnoge židovske promatrače koji su se čudili njegovom očitom zanemarivanju svog židovskog identiteta.

'Posebno se sjećam svog posjeta kibucu Ginosar… na obali Galilejskog mora. Svaki inč njegovog intenzivno kultiviranog tla bio je prožet vjerom i patnjom… Sjećam se da sam s druge strane Galilejskog mora vidio usamljeni ribarski brod na rubu Golanske visoravni koji je bio na dometu sirijskih pušaka… Ovdje su ljudi došli povratiti snove koji su sve ovo vrijeme bili moćniji od njihove tragične stvarnosti'

- Henry Kissinger, o jednom od svojih prvih posjeta Izraelu, kao privatni građanin, 1960-ih (citirano u Henry Kissinger White House Years: The First Volume of His Classic Memoirs by Henry Kissinger: 1979.)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svoju karijeru Kissinger je započeo kao profesor na Harvardu. Jedno od njegovih najpoznatijih predavanja bio je Međunarodni seminar o međunarodnoj politici. A 1957. godine mladi Izraelac po imenu Yigal Allon pohađao je Kissingerov seminar. Kasnije je postao zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Izraela nakon čega ga je Kissinger posjetio u njegovu domu u kibucu Ginossar na obali Galilejskog mora.

'Tada se postavilo pitanje opskrbe Izraela… Pentagon se oštro protivio bilo kakvoj opskrbi američkom opremom. Dogovorili smo da Izraelci pošalju svoje zrakoplove i da ih mi ukrcamo'

- Henry Kissinger, opisujući pomoć koju je Amerika dala Izraelu tijekom Yom Kippur rata, 1973.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijek rata Yom Kippur 1973. godine, SAD je pokrenuo strogo tajnu akciju pod nazivom Operacija Nickel Grass za slanje vojnih zaliha Izraelu. Do kraja 19-dnevnog rata, SAD je poslao 8755 tona materijala, a do kraja rata - tijekom mjesec dana - ukupno su poslali više od 22.000 tona materijala u 740 letova. Kissinger je tada uspio posredovati u primirju i, kasnije, mirovnom sporazumu između Izraela i Egipta.

"Sigurnost Izraela je moralni imperativ za sve slobodne narode"

- Henry Kissinger, 1977.

Nakon što je otišao s dužnosti, Kissinger je izjavio ovu poznatu rečenicu. Počeo je više javno podržavati Izrael, a kasnije je bio glasniji u svom protivljenju iranskim nuklearnim planovima.

'Pojava Hamasa kao dominantne frakcije u Palestini ne bi se trebala tretirati kao radikalno odstupanje… Čak i relativno pomirljive arapske izjave... odbacuju legitimitet Izraela kao svojstven njegovom suverenitetu… Samo mali broj (palestinskih) umjerenih prihvatio je istinski i trajni suživot (s Izraelom)'

- Henry Kissinger 2006.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Henry Kissinger angažirao se u vanjskoj politici i u kasnim 90-ima. Tada je više puta upozoravao na nasilje ekstremističkih islamističkih skupina poput ISIS-a i Hamasa, kao i na ratnohuškačkog sponzora Hamasa, Iran. Kissinger je bio virtuoz u diplomaciji u karijeri koja je trajala veći dio stoljeća.

Pet stvari koje možda ne znate o Kissingeru

Iako većina ljudi poznaje Henryja Kissingera kao dobitnika Nobelove nagrade za mir i bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost i državnog tajnika, strani mediji izdvojili su pet stvari o ovom političkom znanstveniku i diplomatu rođenom u Njemačkoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

MAO ZEDONG MU PONUDIO '10 MILIJUNA' ŽENA

Henry Kissinger je 1973. godine vodio razgovor o trgovini s Mao Zedongom kada je kineski predsjednik iznenada promijenio temu rekavši: "Mi [Kina] nemamo puno. Ono što imamo u višku su žene. Ako želiš, možemo ti dati nekoliko njih, nekoliko desetaka tisuća."

Kissinger je zaobišao ovu čudnu ponudu i promijenio temu, ali Mao se kasnije vratio na tu temu šaleći se: "Želiš li naše kineske žene? Možemo ti dati 10 milijuna."

Ovaj put je Kissinger diplomatski odgovorio: "To je tako originalan prijedlog. Morat ćemo to proučiti."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugi kineski dužnosnici u sobi ukazali su da bi Maoovi stavovi prema ženama izazvali priličnu buru u javnosti ako bi novinari došli do ovih citata, pa se Mao ispričao svojoj ženskoj prevoditeljici i zamolio Kissingera da se ti komentari uklone iz zapisnika sastanka.

NE, ON NIJE INSPIRACIJA ZA DR. STRANGELOVEA

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Evo zagonetke koja već desetljećima muči ljubitelje filma: Tko je bio temelj za naslovni lik u filmu Stanleya Kubricka "Dr. Strangelove"? Godinama su mnogi mislili da bi upravo Kissinger mogao biti inspiracija za nezaboravnu izvedbu Petera Sellersa. Krivnja leži u naglasku i naočalama. Iako je Kissinger bio relativno nepoznat profesor na Harvardu kada je film premijerno prikazan 1964., glasine o tome da je Kubrick oblikovao lik prema njemu jednostavno nisu prestajale.

Kubrick je učinio sve što je mogao kako bi uvjerio ljude da to nema veze s istinom. Prije smrti je izjavio: 'Mislim da je to bilo malo nepravedno prema Kissingeru... Bilo je nenamjerno. Ni Peter ni ja nismo vidjeli Kissingera prije nego što je film snimljen.' Većina ljudi danas, pak, smatra da je Dr. Strangelove zapravo izobličena verzija Hermana Kahna, ekscentričnog nuklearnog stratega RAND Corporationa.

Image
Foto: Profimedia

BIO JE PRAVI ZAVODNIK

Čak i u mladosti, Kissinger nije baš odgovarao opisu filmskog zavodnika, ali uvijek je bio popularan među ženama. Anketa iz 1972. godine među Playboyevim zečicama odabrala je Kissingera kao osobu s kojom bi Hefove dame najradije izašle na spoj. Također je imao niz slavnih djevojaka u svojim mlađim danima, uključujući Diane Sawyer, Candice Bergen, Jill St. John, Shirley Maclaine i Liv Ullman, koja je nazvala Kissingera "najzanimljivijim čovjekom kojeg sam ikad upoznala."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, Kissingerovi dani zavodnika su davno prošli. Bio je u braku s Ann Fleischer od 1949. do 1964., a zatim se oženio filantropkinjom Nancy Maginnes 1974. godine. Taj mogući brak je u jednom trenutku izgledao toliko nevjerojatno da je godinu dana prije vjenčanja Maginnes nagađanja o tome da će se ona i Kissinger vjenčati nazvala 'skandaloznima'.

NJEGOVA ZAŠTITA NIJE UVIJEK BILA LAGANA

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bivši agent tajne službe Dennis McCarthy objavio je 1985. godine memoare "Zaštita predsjednika - unutarnja priča agenta tajne službe', u kojima je opisao čuvanje Kissingera kao "pravu glavobolju". McCarthy je podijelio smiješnu anegdotu o putovanju u Acapulco 1977. godine s Kissingerom i njegovom suprugom. Unatoč upozorenjima na morske pse, Nancy je silno željela plivati u moru. Kissinger je tada rekao svojem osiguranju da uđu u vodu i čuvaju od morskih pasa.

Osobna zaštita je jedno, ali McCarthy i njegovi kolege agenti su povukli crtu kod borbe s morskim psima. Umjesto toga, logično su primijetili da ako se Kissingeri boje morskih pasa, da ne bi trebali ići plivati. Agent McCarthy je ipak ponudio kompromis. Rekao je Kissingeru: "Ako morski psi dođu iz mora na ovu plažu, moji će agenti s njima voditi borbu."

STATE DEPARTMENT ODBIO NJEGOV SLUŽBENI PORTRET

Službeni portreti uglednih državnika obično ne postanu velika vijest, ali 1978. godine slika Kissingera naručena od strane State Departmenta za njihovu galeriju privukla je pažnju medija. Bostonski umjetnik Gardner Cox već je ranije naslikao tajnike države Deana Achesona i Deana Ruska, pa su mu ponudili 12.000 dolara za slikanje Kissingera. Gotov proizvod, međutim, nije dobio pohvale.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neki ljudi iz State Departmenta smatrali su da slici nedostaje Kissingerove dinamičnosti i da ga čini "poprilično patuljastim". Drugi su smatrali da je portret 'lopovska stvar'. State Department ponudio je Coxu da popravi sliku, ali je on rekao da ne vidi ništa što bi trebalo mijenjati. Ostao je bez punog iznosa i dobio 700 dolara za svoje troškove.

Kissinger je ipak sve doživio s dozom humora. Kada je umjetnik J. Anthony Wills naslikao drugi portret, Kissinger je izjavio da je 'izvrstan portret, natečena glava i sve', nazvavši otkrivanje portreta 'jednim od najzadovoljavajućih trenutaka. Dok ne naprave Mount Rushmore."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

POGLEDAJTE VIDEO Prerasta li ovo u slučaj? Treći put našli neretvanske mandarine sa zabranjenim pesticidom: 'Ovo je potop za nas'

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo