Ne postoje naznake koje bi ukazivale kako je u ovom trenutku moguće očekivati oružane sukobe na području zapadnog Balkana, no izvjesno je kako bi "vrtnja u krug" država te regije i njihova stagnacija dugoročno mogla prouzročiti nestabilnost, izjavio je u Sarajevu šef Delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark.
Wigemark je ovo kazao nakon što je zamjeniku predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslavu Bevandi predao kopiju izvještaja Europske komisije o stanju u toj zemlji, koji je objavljen dan ranije u sklopu cjelovitog paketa proširenja koji se odnosi na države zapadnog Balkana s pretenzijama članstva u Uniji.
DRAMATIČNO UPOZORENJE ŠEFA EUROPSKE KOMISIJE: ‘Balkanu prijeti rat i ponavljanje 1990-ih’
Na novinarsko pitanje o stajalištu predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera kako je na Balkanu moguć novi rat ako zemlje te regije ne postanu članicama Unije, Wigemark je kazao kako je to bio prije svega osobni komentar, istaknuvši kako nema konkretnih naznaka o mogućem izbijanju sukoba.
"Ja ne vidim nikakve naznake i analize koje bi ukazivale na rizik izbijanja oružanog sukoba ni u BiH, niti na zapadnom Balkanu. Vjerujem, a to je moj osobni dojam, da je Juncker govorio o dugoročnim trendovima u slučaju zastoja odnosno 'vrtnje u začaranom krugu' što bi moglo utjecati na stabilnost cjelokupne regije", kazao je švedski diplomat.
Europska unija ne želi uvoziti nestabilnost
Konstatirao je kako EU ne želi uvoziti nestabilnost među svoje članice, a cilj joj je očuvati "mirovni projekt" od kojega su dobrobit osjetili svi koji su unutar Unije, dok države izvan nje poput Ukrajine imaju ozbiljne sigurnosne probleme.
Bevanda je istaknuo kako je važno to što su institucije EU-a odlučno uz BiH unatoč problemima koje njegova zemlja ima, a temeljnim je ocijenio nedostatak dijaloga i političke odgovornosti kako bi se stvari pomaknule s mrtve točke.
"S tim u vezi je i potreba izmjene izbornog zakona", kazao je Bevanda upozoravajući kako je ostalo vrlo malo vremena jer se raspisivanje izbora očekuje početkom svibnja.
Po njegovu sudu, upostava mehanizma koordinacije među različitim razinama vlasti u zemlji je od ključnog značaja jer se pokazalo da se uz poštivanje ustavnog ustroja može napredovati i provoditi reforme.
Teško je prognozirati kad bi BiH mogla u EU
Vlasti BiH u veljači su predale odgovor na upitnik Komisije bitan za odlučivanje o kandidatskom statusu i sada čekaju komentare odnosno mišljenje iz Bruxellesa, no Wigemark je ranije kazao kako valja očekivati dodatna pitanja pa je teško prognozirati kada bi BiH mogla postati kandidatom za punopravno članstvo.
Riječ je o gotovo dvadeset tisuća stranica teksta.
U izvještaju Komisije o napreku BiH tijekom 2017. godine, u poglavlju o ispunjavanju političkih kriterija, istaknuto je kako BiH mora hitno izmijeniti svoje izborno zakonodavstvo, što se odnosi prije svega na novi način biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, rješavanje pitanja izbornih jedinica u Mostaru, ali i na provedbu davno donesene presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".
"Izmjene je važno provesti bez odgode kako bi se osigurala zakonita provedba izbora i njihovih rezultata. Stoga pozivamo političke lidere u BiH da nađu rješenje i postignu kompromis", kazao je Wigemark u srijedu.
Komisija je upozorila i na probleme u funkcioniranju vanjske politike BiH s obzirom na proturječna stajališta članova Predsjedništva BiH, kao i na kašnjenje reformi zbog nepostojanja funkcionalne vladajuće većine.
Preslaba borba protiv korupcije
Nije bilo nikakvog napretka u reformi javne uprave, pravosuđe i dalje ne funkcionira dobro, a napredak na planu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala je nedostatan.
Iako je bilo stanovitog napretka u dosezanju ekonomskih kriterija bitnih za članstvo u BiH, i dalje je problem loše poslovno okruženje, nedostatna vladavina prava, neuravnoteženo tržište rada te neučinkovita javna uprava podložna političkim utjecajima.
Komisija je upozorila i na loš obrazovni sustav u BiH te na pritiske i zastrašivanja novinara.
