BiH je dobila kandidatski status, a čestitke stižu i od prvaka iz EU-a, koji vide ovo kao novu šansu za zemlju. Nagrada za višegodišnji nerad, konačno se isplatila, piše DW te dodaje: Samo je pitanje, kome?
Među prvim čestitkama koje su stigle iz vrha EU-a je ona Johannesa Hahna, bivšeg povjerenika za proširenje sada povjerenika za budžet, koji je izrazio zadovoljstvo što je BiH dobila kandidatski status.
"Jako mi je drago čuti da će Bosna i Hercegovina dobiti status kandidata na svom putu u EU. Iskoristite sada ovu svježu motivaciju i zamah da se uhvatite u koštac sa značajnim izazovima koji su pred nama, moji bosanski prijatelji“, poručio je Hahn na svom Twitter profilu.
Nagrada za nerad?
Izazovi koji su bili pred BiH nisu bili nimalo lagani. Reforme koje je trebalo provesti u područjima pravosuđa, vladavine prava, ljudskih prava, javne uprave nisu ispunjene, a 14 prioriteta koje je prije nekoliko godina postavila EU za dobivanje kandidatskog statusa, ostala su samo mrtvo slovo na papiru. Analitičari se pitaju, je li s obzirom na fijasko većine reformi, kandidatski status samo nagrada za nerad domaćim političarima?
"Stvari su prilično jasne. Europska unija želi pokazati da BiH pripada europskoj obitelji i unatoč falsificiranim izborima i propasti integriteta izbornog procesa, unatoč tome što u zemlji nema ni P od pravne države, unatoč tome što smo po korupciji u samom europskom vrhu, unatoč tome što nam je Ustav diskriminatoran, što se individualna prava krše na svakom koraku, unatoč tome što su ovdje europske vrijednosti misaona imenica“, kaže Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke, ističući da je BiH samo predmet viših interesa.
"Očito je da se domaći jamci stabilnosti žele udobrovoljiti u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, kako bi se izbjegle eventualne posljedice ovih događanja, a BiH ukrotila stavljanjem pod nadzor EU-a“, zaključuje Topić.
Potpuno urušena zemlja
Nesporno da je kandidatski status vjetar u leđa cijeloj zemlji, koja se treće desetljeće ne može pokrenuti s mrtve tačke kada je riječ o vladavini prava, borbi protiv kriminala i korupcije, slaže se stručna javnost. BiH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine, nakon čega je trebao početi proces reformi. BiH je 14 godina kasnije dobila status kandidata, a isto toliko prioriteta koji su ranije bili postavljeni svedeni su na osam.
"Radi se o političkoj odluci i kao takvu je treba prihvatiti", rekao je nedavno za DW bivši veleposlanik BiH u Bruxellesu pri europskim institucijama, Osman Topčagić, koji je pozdravio i raniju preporuku Europske komisije.
“Ovo za BiH, sigurno nije priznanje onog što je do sada napravljeno. Jer izvještaj o napretku BiH koji je predstavljen, vrlo je kritičan. U njemu se navodi da je vrlo malo napravljeno, ako je uopće nešto, i na ispunjavaju uvjeta na europskom putu”, kaže Topčagić.
Zemlja je potpuno urušena korupcijom i kriminalom, nepotizmom, a nefunkcionalnost sustava je apsolutna, kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Enver Kazaz. To, upozorava, sigurno nije zasluga domaćih političara. "Ovo treba promatrati isključivo kao rezultat promjene na globalnom političkom polju. To je odgovor Rusiji i njenim interesima na Balkanu“, kaže Kazaz, ističući da je Europska unija ovo morala napraviti puno ranije.
Visoki predstavnik očekuje manje iseljavanja
Da bi kandidatski status imao efekta u smislu boljeg života građana, onda je to trebalo napraviti prije 20 godina, slaže se i novinar iz Mostara Emil Karamatić. Podsjeća da je BiH sada u težoj situaciji nego prije dva desetljeća. "A ne sada od toga praviti politički uspjeh, a država nikada u goroj situaciji nije bila. Tako da nemamo mi razloga za bilo kakvu radost“, kaže Karametić, dodajući da su se skoro svi trudili da sruše državu zadnjih 20 godina.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, rekao je nedavno u intervjuu za list Welt, kako se nada da će kandidatski status potaknuti ljude da ostanu u BiH. Govorio je i o postojanju namjere domaćih vlasti da se radi na reformama ali i da pravi posao tek predstoji.
"Najveća prepreka dolazi nakon stjecanja statusa kandidata, kada se bude radilo na otklanjanju očite diskriminacije u zemlji“, rekao je Schmidt i pojasnio: "Prema Ustavu BiH, predsjednik može biti samo Hrvat, Srbin ili Bošnjak. Sugrađani Židovi, primjerice, ne smiju se ni kandidirati. Još prije mnogo godina Europski sud za ljudska prava tražio je da se to konačno promijeni“, zaključio je Schmidt.
