Noć s četvrtka na petak poslužila je za najžešću demonstraciju sile otkako je započeo novi vojni sukob palestinskih militantnih skupina i Izraela. Područje Pojasa Gaze, a riječ je o gusto naseljenih 365 četvornih kilometara, izraelska je vojska napala u svega 40 minuta sa 160 bombardera koji su ispalili 450 projektila na 150 meta.
"Ciljali smo dobro razrađeni sustav tunela ispod Gaze, uglavnom u sjevernom dijelu, mrežu kojom se operativci Hamasa koriste za kretanje, skrivanje i koju mi zovemo 'metro'", rekao je glasnogovornik izraelske vojske, časnik Jonathan Conricus, pritom demantiravši napise kako je njegova vojska pokrenula kopnenu ofenzivu i ušla u Pojas Gaze.
Palestinski militanti su uzvratili s desecima raketa kojima su cilj bili izraelski gradovi Tel Aviv, Ashkelon, Sderot i Beersheba. Po prvi put su koristili rakete dometa 250 kilometara. Zabrinjavajuće je, pak, to što unatoč napadima izraelske vojske po metodi "spaljene zemlje", s Pojasa Gaze stiže sve veći broj raketa. Osim toga, Hamas se počeo koristiti i dronovima domaće radinosti, kojima su u četvrtak gađali plinsku platformu u moru na sjevernom dijelu Gaze, piše Večernji.
Teški položaj Palestinaca
Pojas Gaze dom je za više od dva milijuna Palestinaca, koji na području dugom 40, a širokom 12 kilometara imaju ograničen pristup struji i vodi, a škole i zdravstvene ustanove ne postoje. Otkako je Hamas 2007. preuzeo kontrolu nad Pojasom Gaze, ondje je život stao. Život dvije trećine stanovnika ovisi o međunarodnoj pomoći, a područje je u potpunosti blokirano. Izraelci napadima na rijetke nebodere, banke i trgovine žele otežati život Palestincima kako bi se okrenuli protiv Hamasa i drugih islamističkih skupina.
Motivi za izraelsko raketiranje Gaze kriju se i u politici. Naime, procjene stručnjaka kako će najnoviji sukob blokirati pregovore oporbe o stvaranju koalicije te tako zadržati premijera Benjamina Netanyahua na vlasti, pokazale su se točnima. Naime, predsjednik ultranacionalističke stranke Yamine, Naftali Bennett, odustao je od pregovora o koaliciji sa strankama centra i ljevice, čime ih je ostavio bez šansi za stvaranje većine u izraelskom parlamentu, Knessetu. No, Bennett je desničar, pa mu takva koalicija ne bi bila ni prirodna, zbog čega mnogi smatraju da bi mogao koalirati upravo s Netanyahuom, čime bi ga zadržao na vlasti.
No, problem je u tome što je istovremeno izbio sukob između Arapa i Izraelaca na izraelskom teritoriju, zbog čega postoji prijetnja građanskog rata. Izraelski ministar obrane Benny Gantz, apelirao je na više od 40 šefova regionalnih vijeća, da "pomognu u zatišju", pritom naglasivši da će to pomoći "da zemlja ne uroni u građanski rat".
Iako izraelski Arapi čine samo 21 posto od 9,33 milijuna stanovnika Izraela, riječ je o potomcima 160.000 Palestinaca koji su ostali "s druge strane" nakon formiranja izraelske države 1948. Dio njih živi u miješanim općinama sa Židovima, pa je oružano nasilje između dviju zajednica već postalo ritual. No, Arapi, kako ih Izraelci nazivaju, su formirali narodne odbore kojima čuvaju svoju imovinu, koja je stalna meta Izraelcima. Iako ih je 1,9 milijuna i imaju pravo glasa te 12 od 120 zastupničkih mjesta u Knessetu, Arapi, odnosno Palestinci, nisu nikad imali stranku čak niti u vladajućoj koaliciji.
Izraelski Arapi ne služe vojsku, a polovica ih živi ispod granice siromaštva. Stopa nezaposlenosti je dvostruko viša nego Židova, a kod žena je to još izraženije. Većinski arapski gradovi dobivaju i znatno manje novca iz državnog proračuna, iako je 2000. izraelski Vrhovni sud priznao je da je arapska manjina diskriminirana, pogotovo na tržištu rada.
Samo Biden može spriječiti rat
Zbog toga međunarodna zajednica nastoji naći rješenje za prekid sukoba. Američki predsjednik Joe Biden poručio je da razgovara s obje strane o tome, a visoki povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije, Josep Borrell, poručio je da EU nije sposobna posredovati između zaraćenih strana.
"Pozvali smo na prekid sukoba, no tko može napraviti pritisak na Izrael? Samo SAD. Već dulje vrijeme Europa nije sposobna za to. SAD jedini može stati na kraj ovom sukobu, naravno ako to želi”, rekao je Borrell.
Sukobi će se sasvim sigurno nastaviti, jer je Izrael pozvao 16.000 rezervista. Njih je ukupno 380.000, uz 133.000 aktivnih vojnika i mornaricu s 9500 pripadnika, 56 brodova i pet podmornica. S druge strane, dvije najsnažnije palestinske militantne skupine raspolažu s, procjenuje se, 65.000 boraca i 40.000 raketa različitog dometa.
