Hrvatska je privržena Europskoj uniji, po pitanju NATO-a stvari nisu tako jasne, piše FAZ. I mediji na njemačkom analiziraju posljednje izjave hrvatskog predsjednika o situaciji na istoku Europe.
Ovotjedne izjave predsjednika Zorana Milanovića kojima je najavio da će Republika Hrvatska povući sve svoje vojnike iz NATO-ovog kontingenta na istoku Europe u slučaju eskalacije situacije izazvale su veliku pozornost i njemačkih medija, piše Deutsche Welle.
Agencija DPA prenijela je ključne Milanovićeve izjave – poput one o tome da u aktualnom konfliktu treba uvažiti i ruske sigurnosne interese, odnosno Milanovićevu ocjenu da je Ukrajina jedna od najkorumpiranijih država. DPA prenosi da se hrvatski premijer Andrej Plenković ispričao Ukrajinkama i Ukrajincima zbog te predsjednikove izjave te dodao kako je Hrvatska pouzdan partner u sklopu EU-a i NATO-a te da će poštivati svoje obveze.
U vijesti koju je objavila ova agencija DPA piše da se Milanović sve češće profilira „populističkim pozicijama", a o njemu piše kao o „svojeglavom predsjedniku koji se istaknuo kao kritičar korona-mjera, kao podupiratelj nacionalističkih Hrvata u Bosni i Hercegovini i s opravdanjima za brutalno postupanje hrvatskih policajaca prema izbjeglicama".
Zagreb i Zapad
Višeglasje u hrvatskom državnom vrhu oko aktualnih sigurnosnih pitanja tema je i članka u današnjem izdanju Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ). Pod naslovom „Zagreb i Zapad" ovaj dnevnik napominje da su Milanovićeve izjave o povlačenju hrvatskih vojnika „sve do zadnjeg" izazvale veliku pozornost i u Rusiji i u državama članicama NATO-a „i zbog toga što ih se moglo shvatiti kao da će se Hrvatska generalno povući iz Sjevernoatlantskog saveza".
FAZ naglašava da predsjednik Hrvatske ne može sam donijeti jednu takvu odluku, podsjeća se da Hrvatska nije baš vojna velesila – ali i napominje da politički signal takvih izjava pogotovo u ovim danima savršeno odgovara Moskvi.
Te su izjave u medijima naišle na oprečne reakcije, piše FAZ. Navodi se kako je Jutarnji list hrvatskog predsjednika nazvao „zvijezdom ruskih medija odanih Kremlju", ali i prenio ocjenu ruskog RT-a koji piše „Konačno i jedan razuman europski lider", te smatra da Milanović samo kaže ono što mnogi u Europskoj uniji misle, ali se ne do sada nisu usudili javno reći.
'Napad šećera'
Milanovićeve izjave su u suprotnosti s linijom hrvatske vlade, piše FAZ. U izjavi za taj list ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je naglasio da predsjednik ne govori u ime Hrvatske, već u svoje osobno, te naglašava kako je Hrvatska lojalan član NATO-a. Njemački list prenosi i „sarkastičnu" reakciju premijera Plenkovića koji je rekao kako su Milanoviću prilikom posjeta tvornici čokolade (Kraš) možda dali previše bombona te da je to rekao „u napadu šećera", odnosno kako je u prvi mah, nakon što je čuo što je rekao Milanović, mislio da govori neki „ruski dužnosnik".
Retoričko prepucavanje između predsjednika države i šefa vlade nije nikakva novost u Hrvatskoj, podsjeća FAZ, te piše kako ne prođe tjedan, a da se njih dvojica ne „zakače". Milanović je, piše njemački list, „formalno socijaldemokrat", ali redovito privlači pozornost izjavama „koje bi se u Njemačkoj moglo nazvati desno-populističkim ili čak radikalno desnim". Plenkovića ovaj list predstavlja kao predsjednika „građansko-konzervativne do desno-populističke stranke HDZ", odnosno kao političara koji predstavlja umjereno krilo HDZ-a.
Prepucavanja Milanovića i Plenkovića
Sve dok je Plenković šef vlade, Milanovićeve vanjskopolitičke eskapade neće prolaziti bez proturječja u Hrvatskoj, smatra FAZ. Ali na kraju članka napominje: „Istina je i da je Milanović najpopularniji političar u zemlji. Možda bi ispravnije bilo reći da je on najmanje nepopularan."
Sve u svemu, zaključuje FAZ, Hrvatska ostaje zemlja čiji se stanovnici orijentiraju prema Zapadu. List citira rezultate nedavne ankete Eurobarometar u kojoj je 70 posto ispitanika u Hrvatskoj na pitanje osjećaju li se kao građani EU-a odgovorilo „da, u potpunosti", odnosno „da, jednim dijelom". Po pitanju NATO-a slika nije tako jasna, piše FAZ: 44 posto ispitanika u Hrvatskoj ima povjerenje u NATO, a kod 47 posto prevladava nepovjerenje:
„Milanovićeve izjave kod jednog dijela stanovništva nailaze vjerojatno na plodno tlo. A on je s time možda i kalkulirao kod svojih izjava", zaključuje FAZ.
