Sedamdesetih godina prošlog stoljeća psihičke smetnje bile su gotovo egzotični razlog odlaska na bolovanje: za samo dva posto od svih dana bolovanja je potvrda stizala od psihijatra ili psihoterapeuta. No, Deutsche Welle piše kako je već prošle godine udio takvog bolovanja narastao na 13 posto - i u tri kvartala ove godine i dalje vrtoglavo raste, tako da će ove godine možda biti gotovo 15 posto.
List navodi slučaj regionalnog direktora za sjeveroistok Njemačke jednog od većih njemačkih osiguravajućih društava Provinzial koji je prošlog tjedna javio kako je napadnut. No, ubrzo se ustanovilo kako se nikakav napad nije dogodio, već je direktor sam sebi nanio ozljede jer više nije mogao izdržati pritisak na poslu.
'Burn-out' se ne liječi s tri dana ležanja
Na ljestvici učestalosti, kod žena su psihički poremećaji već na drugom mjestu, kod muškaraca na četvrtom. Ispred psihičkih smetnji su još samo povrede, bolesti dišnog sustava (čitaj: prehlada) i na prvom mjestu su oboljenja mišićnog i koštanog tkiva.
Doduše, psihosomatičari bi vam mogli ispričati romane o mnogim bolestima - ne samo o bolovima u kralježnici i udovima, nego i o bolestima krvožilnog sustava koje se doduše "liječe" pilulama, ali uzrok je posve jasan: psihički pritisak i smetnja. Utoliko bi psihičke tegobe već odavno mogle biti na samom prvom mjestu bolesti.
"Burn-Out" i depresija nisu poremećaji koji se liječe sa nekoliko pilula, limunadom i tri dana u krevetu. U međuvremenu postoji već prava industrija "wellness" programa, masaža i relaksacija, ali tek rijetko to pomogne dugoročno "napuniti baterije" onima kojima je već "puna kapa" njihovog radnog život.
Gospodarska šteta mjeri se u milijardama
Deutsche Welle piše kako gospodarski šteta nastaje već kad se na bolovanje javi i poštarica koja više ne može izdržati dijeliti sve više pošiljaka u sve kraćem vremenu - ili raditi prekovremeno a da joj nitko za to ne plati. Ali kada je riječ o srednjoj razini uprave, društvenoj skupini koja najviše trpi pritisak na poslu, njihov odlazak na bolovanje nije samo trošak za zdravstvenog osiguravatelja, nego i ozbiljan gubitak za njihovog poslodavca i za čitavo njemačko gospodarstvo tako da se šteta već doista mjeri u milijardama eura.