Ruski predsjednik Vladimir Putin je u noći sa srijede na četvrtak najavio vojnu invaziju na Ukrajinu. Ubrzo nakon toga krenule su i prve rakete prema ukrajinskim ciljevima.
Ukrajinske oružane snage uvelike su brojčano nadjačane od Rusije, ali vojni stručnjaci kažu da bi bile sposobne pružiti značajan otpor i nanijeti teške žrtve ruskoj strani. Smatraju kako je ukrajinska vojska bolje uvježbana i opremljena nego 2014. godine, kada je Rusija zauzela poluotok Krim bez borbe, a ističu i visoku motivaciju vojnika, prenosi Reuters.
Ipak, što se tiče ljudstva i naoružanja, matematika nije na strani Ukrajine. Većina vojnih stručnjaka procjenjuje da broj ruskih vojnika u blizini granice s Ukrajinom iznosi više od 100.000, s još 34.000 lako naoružanih separatističkih snaga u proruskim državama Donjecku i Lugansku. Rusija je također premjestila neke trupe u Bjelorusiju, sjeverno od Ukrajine, radi vojnih vježbi.
Prema Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS) sa sjedištem u Londonu, ruska vojska ima oko 280.000 vojnika, a njezine kombinirane oružane snage broje oko 900.000 ljudi, dok njezinih 2840 borbenih tenkova brojčano nadmašuje ukrajinske za trostruko. Borbenih helikoptera Rusija ima 544, dok ih Ukrajina ima tek 34, a slično je i s avionima - Rusi ih imaju 1511, a Ukrajinci 98.
Ranjivi Ukrajinci
Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je da će dekret koji je nedavno potpisao predsjednik Volodimir Zelenskij o prioritetnim mjerama za jačanje obrambenih sposobnosti države, povećanje atraktivnosti vojne službe i postupni prijelaz na profesionalnu vojsku, na kraju dovesti ukrajinske oružane snage na 361.000 pripadnika. Iako je Ukrajina utrostručila svoj proračun za obranu od 2010. do 2020., njeni ukupni izdaci za obranu u 2020. iznosili su samo 4,3 milijarde dolara, odnosno jednu desetinu ruskih.
Vojni analitičari kažu da su ukrajinska protuzračna i proturaketna obrana slaba, što je čini vrlo ranjivom na ruske napade na kritičnu infrastrukturu. Dodaju da bi Rusija također nastojala iskoristiti svoju superiornost u elektroničkom ratu kako bi paralizirala zapovjedništvo i kontrolu svog protivnika i prekinula komunikaciju s jedinicama na terenu.
Ukrajinske snage stekle su borbeno iskustvo u regiji Donbas na istoku zemlje, gdje se od 2014. godine bore protiv separatista koje podržava Rusija. Također imaju protuzračnu obranu kratkog dometa i protutenkovsko oružje, uključujući rakete Javelin koje isporučuju SAD, koje bi pomogle usporiti bilo kakvo rusko napredovanje.
Osim regularne vojske, Ukrajina ima dobrovoljne jedinice teritorijalne obrane i oko 900.000 pričuvnika. Većina odraslih muškaraca ima barem osnovnu vojnu obuku, tako da bi se Rusija mogla suočiti s tvrdim i dugotrajnim otporom ako pokuša zauzeti i zadržati teritorij. Vojni izazov bio bi neusporedivo veći nego u prethodnim ratovima s kojima se Rusija borila od raspada Sovjetskog Saveza, uključujući odcijepljenu Čečeniju 1990-ih i Gruziju 2008. godine.
Pomoć Zapada
No Ukrajina ima i pomoć Zapada. Zapadne zemlje pojačale su isporuke oružja, ali Kijev tvrdi da mu treba više. Sjedinjene Države su isključile slanje američkih vojnika u Ukrajinu. Sjedinjene Države su pružile više od 2,5 milijardi dolara vojne pomoći od 2014., uključujući protutenkovske projektile Javelin, obalne patrolne čamce, Humvee, snajperske puške, izviđačke bespilotne letjelice, radarske sustave, noćni vid i radio opremu. Daljnje zalihe mogle bi uključivati protuzračne projektile Stinger, malokalibarsko oružje i čamce.
Turska je Kijevu prodala nekoliko dronova Bayraktar TB2 koje je rasporedila pokraj separatista koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini.
Britanija je u siječnju isporučila Ukrajini prijavljenih 2000 protutenkovskih projektila kratkog dometa i poslala britanske stručnjake za obuku. Također je osigurao saksonska oklopna vozila. Estonija je rekla da šalje protuoklopne projektile Javelin, a Latvija i Litva daju rakete Stinger. Češka je priopćila da planira donirati topničko streljivo kalibra 152 mm.
Njemačka je isključila isporuku oružja Ukrajini, ali sufinancira terensku bolnicu vrijednu šest milijuna dolara i pruža obuku.
Koji je cilj Putina?
Mnogi vojni analitičari smatraju da je malo vjerojatno da se Rusija odluči na invaziju cijele zemlje jer bi uključivao dug rat s neizbježno velikim žrtvama. Očekuju da će se Rusija odlučiti slomiti zračne napade i na ograničeno otimanje zemlje, a ne za sveobuhvatni rat.
Jedna od opcija bila bi da se Rusija potisne na jug i zapad iz regije Donbas u istočnoj Ukrajini, koju već kontroliraju proruske snage, kako bi se povezala s aneksiranim Krimom i Crnim morem. Također postoji mogućnost da bi vojnici u Bjelorusiji u sklopu napada mogli prijeći sjevernu granicu Ukrajine. Dio analitičara vjeruje da Putin želi sudjelovati u "promjeni režima" u Kijevu, okružujući grad svojom vojskom i nadajući se da će svrgnuti ukrajinskog predsjednika bez sudjelovanja u ratu.
Putin će se vjerojatno suočiti s nedoumicama u vlastitoj javnosti zbog vođenja rata protiv slavenske nacije, kao i s intenzivnim antiruskim osjećajem unutar Ukrajine. Rusija je već bila sankcionirana zbog premještanja trupa u regije Ukrajine pod kontrolom separatista, a najvjerojatnije će se suočiti s mnogo oštrijim za potpunu invaziju.
Sve najnovije informacije o ratu u Ukrajini možete pratiti ovdje.
