Rat u Ukrajini vjerojatno će imati masovniji utjecaj na gospodarstvo i potrošače u Europi nego što se pretpostavljalo, piše Die Zeit. Naime, Europska komisija je na sastanku ministara financija u Bruxellesu objavila da očekuje veću inflaciju i niži gospodarski rast nego prije samo dva mjeseca.
"Plovimo kroz olujne vode", rekao je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni. Komisija želi predstaviti svoju ažuriranu ekonomsku prognozu u četvrtak. Zamjenik predsjednika Komisije Valdis Dombrovskis rekao je da zbog "mnogih neizvjesnosti i rizika" očekuje još brži rast potrošačkih cijena, posebice u idućoj godini.
U lipnju je inflacija u eurozoni dosegnula novi najviši nivo od 8,6 posto. Komisija je u svojoj prognozi iz svibnja i dalje pretpostavljala godišnju inflaciju od 6,1 posto u eurozoni i 6,5 posto u Njemačkoj. Gentiloni je rekao da Europska komisija također očekuje "vrlo ograničen, smanjen i usporen rast" zbog tekuće energetske krize. U svibnju je Komisija za 19 zemalja eurozone ove godine predvidjela prosječni gospodarski rast od 2,7 posto.
U Americi malo drugačija priča
Inače, cijene goriva, plina, drvnih proizvoda, kukuruza i drugih sirovih proizvoda u SAD-u su drugi kvartal ove godine završile blizu ili čak na nižim cijenama nego potkraj ožujka, pisao je nedavno Wall Street Journal.
Snižavanje cijene raznih sirovina kao što su kukuruz, pšenica i bakar povećalo je nade da značajan izvor inflatornog pritiska u SAD-u počinje popuštati. Cijene prirodnog plina u SAD-u su porasle za 60 posto prije nego su kvartal zaključile s cijenom 3,9 posto manjom u odnosu na ožujak. Cijena sirove nafte u SAD-u je sa 120 dolara po barelu pala na oko 106 dolara.
Iako su cijene nekih sirovih materijala ostale visoke, neki stručnjaci smatraju da je snižavanje cijena posljedica mjera koje su poduzele Federalne rezerve kako bi ograničile inflaciju.
