Nakon što je američki dnevnik The New York Times (NYT) izvijestio kako je Patrick Shanahan, privremeni ministar obrane, prošli tjedan predstavio ažurirani plan na sastanku najviših dužnosnika američke nacionalne sigurnosti, koji predviđa slanje oko 120.000 vojnika na Bliski istok ako bi Iran napao SAD ili ubrzao razvoj nuklearnog oružja, danas je američki predsjednik Donald Trump zanijekao te navode, ali i ostavio mogućnost za moguću vojnu intervenciju.
"Mislim da su to lažne vijesti, OK? A sada, bih li ja to napravio? Naravno. No nismo to još isplanirali. Nadam se da nećemo morati imati takav plan. I ako to učinimo, poslali bismo dvostruko više vojnika nego što se navodi", rekao je Trump novinarima u Bijeloj Kući.
Dvije zemlje na rubu rata
U situaciji kada su SAD i Iran ponovno na rubu rata zbog navodne tajanstvene iranske "sabotaže" saudijskih tankera, Vedran Obućina, politolog specijaliziran za Bliski istok i islamski svijet, rekao je za Tportal kako bi svaki neprimjereni pokret u Perzijskom zaljevu mogao biti povod za zaoštravanje situacije. "Sve oči sada su usmjerene na Hormuški tjesnac. SAD i Saudijska Arabija prate bilo kakav iranski pokret koji bi se mogao protumačiti kao razlog za moguću odmazdu napadom na iranske ciljeve", rekao je.
Ograničeni vojni sukobi
Iako je situacija zaista ozbiljna, Obućina kaže kako nije siguran da bi odmah moglo doći do izravnog sučeljavanja američke i iranske vojske. Međutim, uvjeren je da su i jedni i drugi spremni te da bi u krajnjem slučaju mogli donijeti odluku koja bi dovela do sukoba. Obućina daje 50 posto šanse da doista i dođe do sukoba, a ako bi došlo do oružanog sukoba bio bi prema njegovu mišljenju ograničen. Pritom bi se primarno ciljalo na neke iranske pomorske baze i vojne kapacitete te bi se pokrenuli zračni napadi na nuklearna postrojenja.
"Takav ograničeni napad na neki način bio bi izazivanje odmazde kako bi se u idućem koraku poduzela akcija širih razmjera", uvjeren je Obućina koji misli kako u američkoj vojsci nitko nije toliko lud da bi planirao kopnenu akciju protiv Irana. Razlog tome je što je to nemoguće danas napraviti s današnjim tehničkim mogućnostima i brojem vojnika jer je "Iran zapravo prirodna tvrđava".
Licemjerje SAD-a
Već napeti odnosi između Sjedinjenih Država i Islamske Republike Iran pogoršali su se prije tjedna dana kada je Iran objavio da će početi povlačenje iz ključnih dijelova nuklearnog sporazuma iz 2015., kojem je cilj spriječiti Iran da razvije nuklearnu bombu, a iz kojeg se Washington jednostrano povukao prošle godine. Obućina podsjeća na to da Iran nije izašao iz nuklearnog sporazuma, nego da je tek najavio izmjenu određene postavke. "Licemjerno je od američke diplomacije to da se poziva na iransko kršenje nuklearnog sporazuma iz kojeg je prije godinu dana sama izašla", poručuje Obućina.
Europska unija između Irana i SAD-a
I dok se Kina i Rusija vjerojatno neće miješati u odnose Irana i SAD-a sve dok ne pronađu neki svoj interes i dok ne procijene koliko se na svjetskoj razini isplati stati na stranu Irana, prema mišljenju Obućine, jedino bi Europa mogla intervenirati u odnosima između SAD-a i Irana. "Europska unija je 'srećom i iznenađujuće' stala protiv američke politike prema Iranu i na Bliskom istoku, izravno govoreći kako Europa više neće biti lutka na koncu američkih interesa uvijek kada to zatreba Washingtonu. Takav potez je vrlo dobar jer osnažuje Europsku uniju u međunarodnom prostoru", kaže Obućina.
