Prije 34 godine, u zimu 1989. godine, u Sloveniji, tada jednoj od šest socijalističkih republika u sastavu SFR Jugoslavije, Savez komunista Slovenije predvođen reformatorom Milanom Kučanom održao je 11. kongres. Slogan kongresa, a nedugo potom i Kučanovih reformiranih komunista - Stranke demokratskih promjena (SDP) na prvim višestranačkim izborima u Sloveniji bio je: Evropa zdaj! (Europa sada!). Ove nedjelje, 34 godine poslije, s istom etiketom je kandidat Pokreta Evropa sad! (PES) Jakov Milatović uvjerljvom pobjedom u drugom izbornom krugu postao novi predsjednik Crne Gore.
Ova usporedba s (pra)davnim slovenskim sloganom može se tumačiti tvrdnjom da je upravo toliki historijski i političko-emancipacijski razmak između one nekoć najrazvijenije i one najmanje, doduše ne i najsiromašnije, jugoslavenske republike. Još jedna "historijska" poveznica s onim vremenima je i gubitnik predsjedničkih izbora Milo Đukanović, najdugovječniji politički lider na ovim prostorima. On je tri desetljeća iz mandata u mandat "šetao" od funkcije premijera do funkcije predsjednika. Smatra se da je Đukanovićev uvjerljivi poraz na predsjedničkim izborima (Milatović je osvojio 60,1 posto glsova u nedjeljnom drugom krugu izbora) znači i odlazak iz politike posljednjeg aktivnog dužnosnika na ovim prostorima stasalog u jugoslavenskim partijskim strukturama. Trideset i dvije godine Đukanović je bio na čelu Crne Gore.
Besprijekorni CV novoizabranog predsjednika
Toliko o povijesnim vezama.
Kada je Đukanović 1991. godine zasjeo na vlast u Crnoj Gori, novoizabranom predsjedniku Milatoviću bilo je tek pet godina. U nedjelju je Đukanovića pobijedio na agendi ekonomskog prosperiteta i odlučnosti za ulaskom u Europsku uniju. Milatović i koalicija koja stoji iza njega obećali su građanima Crne Gore ulazak u EU u idućih pet godina. Vlada je prethodno podigla prosječne plaće s 530 na 630 eura, usprkos upozorenjima da je cijena toga preveliko zaduživanje, čak i mogući bankrot. No, 36-godišnji Milatović i tehnička Vlada predvođena još jednim 'mladim lavom', 37-godišnjim Dritanom Abazovićem (Građanski pokret URA - Ujedinjena reformska akcija) valjda znaju što rade. Milatović, inače, ima besprijekorni CV i stručne reference.
Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici s prosječnom ocjenom 10, kao najbolji student u generaciji. Bio je stipendist američke vlade na Sveučilištu Illinois, stipendist austrijske vlade na Sveučilištu u Beču, a sa stipendijom Europske komisije školovao se na Sveučilištu u Rimu. Magistrirao je ekonomiju na Oxfordu, ovoga puta kao stipendist britanske vlade. Radno iskustvo stjecao je u Deutsche Bank i Europskoj banci za obnovu i razvoj. Pohađao je i akademije njemačke zaklade Konrad Adenauer, Londonske škole ekonomije, Sveučilišta u Pekingu, Sveučilišta Stanford… Od kraja 2020. do travnja prošle godine bio je ministar ekonomskog razvoja u Vladi Crne Gore.
Čekaju se izvanredni parlamentarni izbori
Sudeći po tim biografskim natuknicama, Milatović je osoba kojoj bi trebalo vjerovati kada kaže ono što je rekao u izbornoj noći, nakon osvojene pobjede: "Rekli smo zbogom kriminalu i korupciji. Ovo je povijesni dan za sve, pozivam sve da dostojanstveno slave. U narednih pet godina uvest ćemo Crnu Goru u Europsku uniju. Također, nikada više iz Crne Gore neće ići trzavice prema bilo kojoj zemlji Zapadnog Balkana i našim susjedimaa. Želimo zajedništvo, slogu i napredak u europskom Zapadnom Balkanu. Ovo je zaista pobjeda pomirene Crne Gore i Crnu Goru nikada više niko neće svađati."
Sredinom ožujka, predsjednik Đukanović, sada na odlasku, raspisao je izvanredne parlamentarne izbore koji će biti održani 11. lipnja. Tu je odluku donio nakon što je lani u kolovozu manjinskoj vladi premijera Abazovića izglasano nepovjerenje, a parlamentarna većina nije u međuvremenu uspjela formirati novu niti rekonstruirati postojeću vladu. Parlamentarnu većinu čine prosrpski Demokratski front, Demokrati i Abazovićev Građanski pokret. Svi su oni u kampanji stali iza Milatovića koji je svoj Pokret Evropa sad! osnovao prošloga ljeta.
"Načelno, sve poruke koje je Milatović odaslao su pozitivne. Međutim, mislim da ćemo pravu stranu vidjeti tek nakon izvanrednih parlamentarnih izbora", kazao je vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić, komentirajući za Net.hr ishod predsjedničkih izbora u Crnoj Gori.
'Predsjednički izbori bili su samo uvod'
"Nakon parlamentarnih izbora vidjet ćemo jesu li u pravu oni koji Milatovića nazivaju prosrpskim kadrom. Odnosno, je li on stvarno pravo europsko lice Crne Gore ili će je odvući bliže Srbiji. To sada još ne možemo znati, morat ćemo pričekati parlamentarne izbore u lipnju. Tamo će biti pravi sukob nakon kojeg će se vidjeti na koju stranu Crna Gora naginje i kako će izgledati njen budući razvoj. Ovo što smo vidjeli na predsjedničkim izborima samo je uvod", dodao je Avdagić.
Sjenu sumnje na Milatovićev miroljubivu i proeuropsku retoriku baca savlje na ulicama Podgorice nakon njegove izbore pobjede na kojemu se mahalo srpskim zastavama i dizalo tri prsta u zrak. Milatovića, naime, podržava Demokratska front - prosrpska, ali i proruska stranka koju vodi Andrija Mandić. On se kiti titulom četničkog vojvode, a veliki je štovatelj Vladimira Putina.
"Sve i da govorimo o realnom stanju u kojem bi Srbija imala utjecaj, ako to i jest tako u ovom trenutku, ne mora nužno tako biti i na kraju. Hoću reći, postoje i drugi, jači faktori utjecaja koji se ondje mogu naknadno pojaviti", napominje Avdagić očito aludirakjući na članstvo Crne Gore u ključnoj euroatlantskoj integraciji - NATO savezu.
"Milatović nesumnjivo ima karijeru ostvarenu na zapadu pa, bez obzira na sve, nitko sa Zapada neće samo promatrati događaje u Crnoj Gori", dodaje.
'Ponekad se nešto izgubi, da bi se s druge dobilo'
Jasno je, kaže Avdagić, da je široka i šarolika koalicija u Crnoj Gori okupljena s prvenstvenim ciljem da se Đukaonovća po svaku cijenu makne s vlasti.
"Očito je da tamo ima puno kompromisa. Neki bi rekli i - trulih kompromisa, koje ćemo vidjeti na parlamentarnim izborima nakon kojih će stvari biti jasnije", upozorava Avdagić.
Oprezan je i spram zaključka da Đukanović nakon ovog poraza on i njegova Demokratska stranka socijalista odlaze u političku povijest.
"On je u ovih 30 i nešto godina nekoliko puta promijenio svoje političko odijelo. Možemo tako govoriti i o Đukanoviću koji nije bio prozapadni, nego projugoslavenski čak i prosrpski političar. Pa je bio procrnogorski pa prozapadni… Prošao je on puno tih promjena kroz prošla desetljeća tijekom svoga suverenog vladanja Crnom Gorom, ali svemu dođe kraj. Vjerojatno bi on bio jako zadovoljan da je dobio predsjedničke izbore, ali mislim da i on i njegova stranka znaju da su parlamentarni izbori ključni. Ponekad se strateški promišlja kako je s jedne strane bolje nešto i izgubiti da bi se s druge strane dobilo nešto veće", zaključio je Avdagić.
