Procjena je da desetak tisuća ljudi u Hrvatskoj plaća 'zaključani' sadržaj u online medijima, a Hrvatska je s udjelom od 8 posto na posljednjem mjestu od 20 država EU-a u kojima čitatelji plaćaju za vijesti, pokazuje istraživanje Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).
Na slovačkom tržištu, nama usporedivom po broju stanovnika, kupovnoj moći i broju medijskih izdanja, medij Dennik N, fokusiran na istraživačke priče i razotkrivanje nepravilnosti kod vladajućih struktura, prikupio je čak 70.000 pretplatnika od 2014. kad je osnovan, ističe se u istraživanju "Digitalna pretplata - novi smjer za kvalitetno i neovisno novinarstvo" koje je financiralo DZNAP, a proveo novinar Jutarnjeg lista Goran Penić. Ističe i da su hrvatske brojke male i reflektiraju stav publike, no izdavači tvrde da su zadovoljni, s obzirom na veličinu tržišta i na kratko vremensko razdoblje od „zaključavanja“ medijskih sadržaja na internetu.
U istraživanju se referira i na Reutersove podatke prema kojima je Hrvatska s udjelom od osam posto na zadnjem mjestu između 20 zemalja Europske unije u kojima čitatelji plaćaju za vijesti. U Švedskoj je udio najveći - 33 posto publike plaća medijski sadržaj, u Finskoj 19 posto, kao i u Belgiji, u Danskoj 18 posto, Nizozemskoj 17 posto, Irskoj 16 posto, Njemačkoj 14 posto.
Čitatelji naviknuti da im je sve dostupno besplatno
"Iako bi se na prvi pogled moglo reći da su čitatelji spremniji platiti vijesti u bogatijim državama, to ipak nije slučaj, pa tako iznenađuju podaci za Rumunjsku gdje 16 posto ljudi ima pretplatu na medije, dok, primjerice, u Francuskoj tek 11 posto čitatelja plaća vijesti na internetu. Po broju pretplatnika također smo na dnu, što nije ništa neobično budući da smo zadnji i uveli digitalne pretplate", komentira autor projekta Goran Penić.
Dodaje da je proces navikavanja čitatelja da kvalitetno novinarstvo nije besplatno dugo trajao i u drugim europskim zemljama, a u Hrvatskoj će trajati vjerojatno i duže budući da smo kasno krenuli i navikli čitatelje da im je sve dostupno online, besplatno.
Penić je prikupio podatke od svih izdavača koji su uveli naplatu sadržaja (Hanza medija, Styrije i Telegram Media Grupe) te poslao upitnik i Index promociji, jer je želio dobiti odgovor zašto oni nisu uveli pretplatu, ali Index je odbio sudjelovati u projektu. Cilj projekta je analiza kako je „zaključavanje“ sadržaja utjecalo na čitateljske navike, kvalitetu u novinarstvu i neovisnost novinara i izdavača od oglašivača, politike i moćnika, ali i na vrednovanje autorskog rada novinara i doseg do čitatelja, posebno s istraživačkim temama.
