Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za ulazak u Schengen!
Prijedlog o ulasku Hrvatske razmatrao se zasebno u odnosu na prijedlog o ulasku Bugarske i Rumunjske. Za odluku je bila potrebna suglasnost svih EU članica Schengena.
Plenković: Građanima i gospodarstvu najveća korist od Hrvatske u šengenu
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na Twitteru izrazio zadovoljstvo odlukom Vijeća EU-a za unutarnje poslove i pravosuđe o primanju Hrvatske u šengensku zonu, jednom od strateških ciljeva vlade od kojeg će "najveću korist imati građani i gospodarstvo".
"Hrvatska je dobila jednoglasnu podršku Vijeća za unutarnje poslove i pravosuđe - 1. siječnja 2023. postajemo članica šengena", napisao je Plenković, naglasivši da će od toga najveću korist imati korist imati građani i gospodarstvo.
Hrvatska je na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengenski prostor, dok za Bugarsku i Rumunjsku nije bilo konsenzusa, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Hrvatska tako postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana, od 1. siječnja 2023. ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće, 26. ožujka 2023., u zračnim lukama.
Ulaskom Hrvatske u šengen taj se prostor širi prvi put nakon više od deset godina.
Slovenija podržala Hrvatsku uz posebnu izjavu: RH odmah odgovorila
Slovenija je u četvrtak podržala ulazak Hrvatske u šengen i priložila izjavu za zapisnik po kojoj je arbitražom konačno određena međusobna granica, ali je Hrvatska odmah odgovorila svojom izjavom da se granica tek treba odrediti.
“Pristupanje Republike Hrvatske šengenu ima potporu Republike Slovenije i to je u našem zajedničkom europskom interesu. Republika Slovenija naglašava da su i kopnena i morska granica konačno određene arbitražnom odlukom od 29. srpnja 2017. godine, koja je konačna i obvezujuća”, kaže se u slovenskoj izjavi koja ulazi u zapisnik sastanka Vijeća EU-a.
Hrvatska je na tu izjavu, također za zapisnik, odgovorila svojom izjavom.
“Povodom izjave Republike Slovenije u povodu Odluke Vijeća o punoj primjeni odredaba šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj, Hrvatska podsjeća da se temeljem jednoglasnog zaključka Hrvatskog sabora od 29. srpnja 2015. povukla iz arbitražnog postupka zbog bitnih povreda Ugovora o arbitraži", kaže se u hrvatskoj izjavi.
Zagreb stoga ponavlja svoj stav da ga "ni na koji način ne obvezuje arbitražna presuda iz 2017. godine i da je neće provesti".
"Stoga, zajedničku kopnenu i morsku granicu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije tek treba definitivno utvrditi mirnim putem, u skladu s međunarodnim pravom", kaže se.
"Hrvatska ostaje otvorena za nastavak bilateralnog dijaloga sa Slovenijom u cilju iznalaženja zajedničkog rješenja. Ova izjava ne dovodi u pitanje nastavak iskrene suradnje sa Slovenijom na punoj primjeni šengenske pravne stečevine”, stoji u hrvatskoj izjavi.
Češko predsjedništvo: prvo proširenje šengena nakon više od 10 godina
Šengenski prostor širi se prvi put nakon više od deset godina, od Nove godine Hrvatska postaje članicom toga prostora, objavilo je u četvrtak češko predsjedništvo Vijećem EU-a.
“Šengensko područje se proširuje prvi put nakon više od desetljeća, zahvaljujući češkom predsjedništvu. Ministri su potvrdili članstvo Hrvatske od 1. siječnja 2023. godine”, objavilo je češko predsjedništvo na svom službenom Twitter nalogu.
Ministri unutarnjih poslova 22 države članice EU-a koje su ujedno i članice šengena donijeli su u četvrtak konačnu odluku o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj”, što znači ukidanje graničnih kontrola prema šengenskom prostoru. Hrvatska se tako pridružuje najvećem prostoru na svijetu bez unutarnjih graničnih kontrola.
RANIJE DANAS:
'Uvjeren sam da ćemo Hrvatsku imati unutra'
Češko predsjedništvo i Europska komisija uvjereni su da će Hrvatska u četvrtak dobiti zeleno svjetlo za ulazak u šengenski prostor, a nadaju se da će to biti moguće i za Bugarsku i Rumunjsku, unatoč austrijskoj prijetnji vetom.
“Uvjeren sam da ćemo imati Hrvatsku unutra, a nadam se da će to biti moguće i što se tiče Bugarske i Rumunjske”, izjavio je češki ministar unutarnjih poslova Vit Rakušan prije početka sastanka Vijeća za unutarnje poslove i pravosuđe koje će u četvrtak odlučivati o proširenju Schengena na tri zemlje.
Istog je mišljenja i potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas. “Uvjeren sam da će Hrvatska dobiti zeleno svjetlo, a nadam se i Bugarska i Rumunjska”, rekao je Schinas.
Veto za Bugarsku i Rumunjsku
Schinas je rekao da su sve tri zemlje tehnički spremne za Schengen, da su učinile i više nego što se od njih tražilo. Rekao da su “neka mala oklijevanja” koja postoje političke naravi i da počivaju na pogrešnoj pretpostavci da će proširenjem Schengena biti manje kontrole na vanjskim granicama. “Bit ćemo jači, a ne slabiji proširenjem Schengena i to znači veću i bolju kontrolu, a ne manju”, rekao je Schinas.
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner ponovio je da će staviti veto na ulazak Bugarske i Rumunjske, a da će podržati Hrvatsku.
Istaknuo je da je nedopustivo da je u Austriju preko zapadnobalkanske rute ušlo ove godine preko 100 tisuća neregistriranih migranata iako je njegova zemlja usred Europe i nema vanjske granice.
Njemačka i Francuska podržavaju sve tri zemlje
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser, koja podržava sve tri zemlje, izjavila je da ne razumiju austrijsku poziciju.
“Ne mogu razumjeti austrijsko stajalište u ovome. Znam da se u Austriji vode velike rasprave o tom pitanju”, rekla je Faeser, dodajući da Njemačka podržava sve tri zemlje.
Sve tri zemlje imaju punu potporu i Francuske.
“Francuska smatra da sve tri zemlje zaslužuju ulazak”, rekao je ministar Gerald Darmanin.