Pregovori čelnika i čelnica EU-a, koji se već četvrti dan pokušavaju dogovoriti o sedmogodišnjem proračunu i fondu za oporavak zapeli su oko iznosa nepovratnih sredstava za gospodarski oporavak.
Zbog koronakrize cijela Europa ovisi o milijardama za oporavak koje se već danima usuglašuju u Bruxellesu, ali nikako da se usuglase. Već četiri dana traje sve otvoreniji sukob nekoliko ''štedljivih'' zemalja poput Nizozemske i Danske s ostatkom Europske unije. Riječ je o 750 milijardi eura od kojih bi Hrvatska mogla povući 10 milijardi. No štedljive zemlje traže garancije da će se početi provoditi reforme.
Ono što je u petak počelo kao radni ručak pretvorilo se u radnu večeru pa radni doručak i tako već tri dana i tri noći, a dogovora još nema pa Andrej Plenković ni večeras neće spavati kod kuće. Zbog čega se u Bruxellesu toliko natežu, pogledajte u prilogu Gorana Latkovića.
Gošća RTL Direkta bila je dobra poznavateljica prilika u
Uniji kao dugogodišnja dopisnica iz Bruxellesa
- predstavnica Grada Zagreba pri EU Ines
Sabalić.
''Škrte'' zemlje daju na znanje da je novac
dragocjen
''Sad slijedi sedam gladnih godina, recesija će biti posvuda – u cijeloj Uniji i u cijeloj Uniji će biti manje novca i sam novac postaje dragocjena roba pa nije teško razumjeti ''škrte'' zemlje jer one pitaju kako će objasniti svojim građanima da će u krizi novac samo tako davati nekome drugome'', kazala je Sabalić.
Što se tiče mogućnosti veta pojedinih zemalja, što se jedno
vrijeme spominjalo, upozorila je da to ne bi bilo dobro jer bi
usporavalo proces. ''Škrte'' zemlje daju na znanje da je novac
dragocjen, naglasila je Sabalić: ''Kada kažemo da smo u ratu
protiv korone, to nije samo pjesnička slika. Zaista je
financijska i druga situacija takva da smo svi na neki način
poharani, svima su nam proračuni poharani. Cijela filozofija ovog
summita je da treba krenuti naprijed i naći način kako to
učiniti. Stalno se spominje reforme kao uvjet, ali treba imati na
umu da se do novca može doći već i sada jer ovo je kraj
sedmogodišnjeg budžeta, novi sedmogodišnji počinje 2021. I ovih
10 milijardi koje svi spominjemo su neka vrsta novca koji bi
trebao do 2023., 2024. - kada novi budžet profunkcionira - pomoći
da se prebrodi''.
''Mi smo prije sedam godina trebali reći kakvu Hrvatsku
želimo za sedam godina''
''Ono što je ključno jest da treba razmisliti – što smo dobili u
ovih sedam godina, gdje smo sad? I mi smo trebali prije sedam
godina reći kakvu Hrvatsku želimo za sedam godina i sada bismo
mogli vidjeti što je od toga ostvareno ili nije. Problem je bio,
a to sada nikako ne bismo smjeli ponoviti, da smo u neke omotnice
stavili premalo, a u druge previše novca koji smo
morali vratiti. Mi sada u ovom trenutku moramo znati što ćemo
raditi sljedećih sedam godina'', naglasila je Sabalić.
''Na općem planu sve što sada radimo mora biti usklađeno sa Zelenim dogovorom''
''Prvo što svi moramo shvatiti jest koja je to nova filozofija koju EU nameće, a koju su provele već neke jako razvijene zemlje poput skandinavskih. Mi smo tu dolje, na repu, i imamo priliku uskočiti u vlak, moramo pošto-poto uskočiti u njega, ali da bismo to mogli, moramo razumjeti o čemu se radi. Na općem planu sve što sada radimo mora biti usklađeno sa Zelenim dogovorom ili Zelenim paketom koji podrazumijeva i duboko oranje svega što imamo u zemlji. Najvažnija stvar da bismo dobili taj novac jest da moramo napisati dva dokumenta - možemo ih i ''prepisati'', ali onda ništa neće biti. Ono što je apsolutno potrebno jest da to bude nacionalni napor bez sektaštva u kojem će oni koji o tome nešto znaju početi govoriti - najvažnije će tu biti da se tu ide, konkretno, makar me je strah - energetika: neka samo razmisle i zamisle na primjer što će biti sa Željezarom Sisak'', istaknula je Sabalić.