Od 1. srpnja hrvatski državljani i državljanke mogu se zapošljavati u Austriji bez radne dozvole. Austrija je bila jedina članica Europske unije koja je zadržala zabranu zapošljavanja za hrvatske državljane i državljanke punih sedam godina.
Otvaranje tržišta rada događa se za obje zemlje u bitno promijenjenim okolnostima, Austrija ima najveću stopu nezaposlenosti nakon Drugog svjetskog rata te posla više nema ni za domicilno stanovništvo, dok se i u Hrvatskoj nova radna mjesta broje na prste, piše Večernji list.
Da nije bilo korone, Hrvatska bi danas imala barem 60.000 zaposlenih više nego što ih ima sada. Prvi su kod nas s tržišta otpali stranci, ali i domaća sezonska radna snaga koja se zapošljavala na Jadranu. Austrijske vlasti ističu da se posljednjih sedam godina u Austriju doselilo 13.000 hrvatskih državljana, a u trenutku potpunog otvaranja tržišta i za Hrvate u Austriji je ukupno bilo zaposleno 33.400 hrvatskih državljana, najvećim dijelom u turizmu, industriji, trgovini i građevinskom sektoru. Bez posla i s prijavom na tamošnjem uredu za nezaposlene je oko 7.000 hrvatskih građana od približno 83.000 vlasnika hrvatskih putovnica koji žive u Austriji. Njih oko 46.000 rođeno je u Hrvatskoj. U toj zemlji devet posto radne snage dolazi iz neke od drugih članica EU.
Austrija sada ne očekuje masovniji dolazak hrvatskih radnika i radnica, a pojedini analitičari vjeruju da bi mogao uslijediti i obrnuti trend – povratak iseljenih njihovim kućama, i to ne samo iz Austrije nego i iz drugih europskih država. Širenje virusa u pojedinim dijelovima Njemačke otkrilo je da strani radnici i radnice koji se zapošljavaju na njemačkim farmama i u klaonicama žive u lošim uvjetima. Ta je zemlja privremeno odgodila otvaranje tržišta radnicima i radnicama s Balkana.
Prema domaćim službenim izvorima, iz Hrvatske se posljednjih sedam godina iselilo 229.000 građana i građanki, i to najviše u Njemačku, dok neslužbeni spominju brojku od 350 tisuća. Takav trend doveo je i do manjka radne snage pa je ove godine Hrvatska trebala zaposliti gotovo 80.000 stranih radnika i radnica, najviše u turizmu i građevini – oko 65.000.
Dosad je iskorištena tek svaka deseta odobrena kvota za nove strane radnike i radnice, i to desetak tisuća u građevinskom sektoru i oko 5.000 u turizmu.
