Europski statistički ured Eurostat objavio je podatke o cijeni radnog sata diljem Europske unije u protekloj godini. Podaci otkrivaju velike nerazmjere u razvijenosti zemalja članica i koliko zemlje Istočnog bloka još zaostaju za starijim članicama.
Iako Željezna zavjesa više ne postoji, njezine bivše granice najbolje otkrivaju podaci o tome koliko je plaćen sat rada u pojedinoj zemlji. Sat rada sa svim davanjima državi (bruto) u Hrvatskoj je lani iznosio samo 11,2 eura, a u susjednoj Sloveniji prosječna satnica gotovo je dvostruko viša te je iznosila 21,1 euro.
U Austriji, bruto satnica iznosi čak 35,5 eura, a ona u Njemačkoj gotovo identičnih 37,5 eura. Tek četiri zemlje EU-a imaju niži trošak rada od Hrvatske: Latvija (11,1 euro), Mađarska (10,4 eura), Rumunjska (8,5 eura) dok je na samom dnu Bugarska, u kojoj bruto sat rada stoji sedam eura.
Najrazvijenije zemlje Europe nedostižne su i za brojne - satnici od 40 eura blizu su ili su je već prestigle Danska, Luksemburg, Francuska, Belgija, Nizozemska, Švedska i Island dok je Norveška svijet za sebe sa satnicom od 51 euro. Hrvatima omiljena Irska u prosjeku daje satnicu od 33 eura.
Iznosi kojima barata Eurostat ne računaju s plaćama u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu te plaćama u javnom sektoru, pa su realni iznosi troška za poslodavce i neto plaće za radnike ipak nešto niži nego što sugerira statistika. Statistika Eurostata otkriva da je porezni ugriz rada u razvijenim zemljama daleko viši nego na istoku Europe. Primjerice, udio davanja državi (non-wage costs) u Njemačkoj iznosi 22, a u Hrvatskoj oko 12 posto.
