Njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je da će učiniti više protiv negativnih utjecaja klimatskih promjena tijekom posjeta poplavom pogođenom području u pokrajini Porajnje-Falačka.
"Zbroj svih događaja kojima svjedočimo u Njemačkoj i snaga kojom se događaju sugeriraju da to ima veze s klimatskim promjenama", kazala je građanima Merkel u nedjelju za posjeta općini Adenau.
"Moramo požuriti, moramo biti brži u borbi protiv klimatskih promjena'', rekla je njemačka kancelarka, navodi agencija Reuters. "Vidimo s kojom snagom priroda može djelovati", kazala je Merkel.
Potrebne su politike "koje uzimaju prirodu i klimu više u obzir, nego što smo to činili u prethodnim godinama", istaknula je Merkel, izvijestila je agencija dpa.
Podsjetimo, Kancelarka Merkel posjetila je u nedjelju područja pogođena smrtonosnim poplavama, u kojima je poginulo preko 150 ljudi.
Potreban je "globalni zeleni dogovor"
Ljudima širom svijeta potreban je "globalni zeleni dogovor" koji će se nositi s klimatskom krizom i obnoviti prirodni svijet dok se oporavljamo od pandemije Covid-19, poručila je ovih dana skupina političara iz Velike Britanije, Europe i zemalja u razvoju, piše Guardian.
Globalni savez za "Novi zeleni dogovor" poziva političare iz zakonodavnih tijela svih zemalja da zajedno rade na politikama koje bi omogućile pravedan prijelaz na zeleno gospodarstvo uoči klimatskih pregovora Cop26 u Glasgowu u studenom.
Savez uključuje Caroline Lucas, jedinu zastupnicu Zelene stranke i laburista Clive Lewisa, kao i europarlamentarce, predstavnike u Brazilu, Argentini, Indoneziji, Maleziji i SAD-u, između ostalih zemalja.
Ilhan Omar, američka kongresnica iz Minnesote, rekla je da bi nedavno ekstremno vrijeme u SAD-u i širom svijeta trebalo poslužiti kao upozorenje.
"Klimatske promjene su ovdje i one egzistencijalno prijete čovječanstvu. Već smo vidjeli zastrašujuće posljedice nedjelovanja - šumski požari koji bjesne preko zapadne obale SAD-a, ekstremni uragani, vrućine u Australiji, masivne poplave širom svijeta. Prirodne katastrofe poput ove pogoršat će se samo ako ne djelujemo kao globalna zajednica koja će se suprotstaviti ovom razaranju."
Savez želi da vlade uspostave mjere koje bi potaknule zelenu ekonomiju, kao i suradnju na globalnom pristupu cjepivima za Covid i restrukturiranje duga za najsiromašnije države svijeta. Oni će težiti razmjeni znanja širom svijeta o uspješnim inicijativama, poput plana dekarbonizacije nedavno iznesenog u Kostariki.
Mnogi su vladini čelnici obećali da će se "bolje graditi" od pandemije, ali malo zemalja ulaže u novu potrebnu infrastrukturu. Nedavno istraživanje tvrtke Vivid Economics pokazalo je da samo oko desetine od 17 trilijuna dolara koliko se globalno troši na spašavanje pogođenih ekonomija ide na projekte koji će smanjiti emisiju stakleničkih plinova ili obnoviti prirodu, piše The Guardian.
Međutim, više od tri trilijuna dolara uliveno je u mjere i industrije koje su aktivno štetile okolišu, poput ugljena i drugih fosilnih goriva.
Najsiromašniji su najteže pogođeni utjecajima klimatskih promjena
Manon Aubry, francuska europarlamentarka, rekla je da se vlade moraju usredotočiti na socijalnu pravdu i klimu.
"Kako posljedice klimatske krize postaju sve alarmantnije, nejednakosti rastu, a najsiromašniji su najteže pogođeni utjecajima klimatskih promjena. Ako želimo poštene, sustavne i učinkovite klimatske politike, potreban nam je radikalan pomak od slobodne trgovine i ideologije slobodnog tržišta."
Trenutno savez ima 21 članicu iz 19 zemalja. Joenia Wapichana, prva autohtona žena koja je ikad izabrana za saveznog predstavnika u Brazilu, rekla je:
"Shvaćam koliko je važno da svi preuzmemo odgovornost za novi zeleni dogovor. Zbog toga se pridružujem ovom savezu, udružiti snage kako bi moj rad u parlamentu mogao pridonijeti jačanju zakonodavnog postupka u obrani kolektivnih prava, okoliša i u obrani autohtonih naroda."
Paola Vega, kostarička kongresnica i predsjednica posebnog stalnog povjerenstva za okoliš zakonodavne skupštine Republike Kostarike, rekla je da će zeleni dogovor zahtijevati transformaciju načina na koji vlade tretiraju ekološke probleme i načina na koji ljudi žive.
"Ako naše zemlje i raznoliki savezi i raspon moći koji njima upravljaju ne stvore dovoljan pritisak za kolektivnu akciju koja mijenja pravila igre, nećemo pasti iz hitnih mjera koje su nam potrebne da bismo mogli odgovoriti na masovne izazove s kojim se danas suočavamo", rekla je.
"Važno je da nam je jasno da to znači apsolutnu promjenu paradigme: promjenu u načinu na koji živimo, načinu na koji trošimo i proizvodimo."
