HRVATSKA U NESLAVNOM DRUŠTVU /

Hoće li necijepljeni istok Europske unije povući sve u propast? 'Nema odgovornosti, a znamo i zašto se većina ljudi ne želi cijepiti'

Image
Foto: Profimedia

WHO je prošli mjesec upozorio da bi do prosinca u Europi još 230.000 ljudi moglo umrijeti od posljedica zaraze Covidom za što će najviše biti zaslužna niska procijepljenost u nekim državama

10.9.2021.
15:43
Profimedia
VOYO logo

Više od 70 posto odraslih u Europskoj uniji potpuno je cijepljeno čime se naš kontinent svrstava među vodeće u svijetu. No, visok prosjek kvare neke istočnoeuropske zemlje u kojima vlada skepsa prema cjepivu što u konačnici može dovesti do novog vala infekcija kao i do podjela u EU-u koje bi mogle značajno usporiti oporavak cijelog bloka.

I dok zemlje poput Belgije, Danske i Portugala imaju 80 posto cijepljenih odraslih, u Bugarskoj ih je tek 20, a u Rumunjskoj oko 32 posto. Hrvatska je s oko 52 posto cijepljenih odraslih tek nešto bolja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim što imaju vrlo malo cijepljenih, spomenute Bugarska i Rumunjska, s Češkom, Mađarskom i Poljskom, u vrhu su po stopama smrtnosti od koronavirusa. Trenutačna situacija na istoku u posljednje vrijeme sve više zabrinjava i neke čelne ljude Unije.

"Ne možemo si priuštiti da je jedan dio Europe manje zaštićen. To nas sve čini ranjivijima", kaže Stella Kyriakides, europska povjerenica za zdravstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
NE BOJE SE DELTE /

Švedska ukida gotovo sve mjere: 'Cijepljeni odsad mogu nastaviti normalan život, a necijepljeni…'

Image
NE BOJE SE DELTE /

Švedska ukida gotovo sve mjere: 'Cijepljeni odsad mogu nastaviti normalan život, a necijepljeni…'

'Ignoriraju korist koje cjepivo pruža'

Zašto većina ljudi u najsiromašnijim EU zemljama još nije primila niti prvu dozu cjepiva, pokušao je za New York Times objasniti bugarski političar i znanstvenik Ivan Krastev:

"Priča o pandemiji kakvu čujemo u Francuskoj, Njemačkoj ili Nizozemskoj potpuno je drukčija od one kakvu čujemo u Bugarskoj ili Poljskoj. Čini se da problem nije strah od cjepiva već nepovjerenje u vlasti i ignoriranje koristi koje cjepivo pruža pojedincu."

WHO je prošli mjesec upozorio da bi do prosinca u Europi još 230.000 ljudi moglo umrijeti od posljedica zaraze Covidom za što će najviše biti zaslužna niska procijepljenost u nekim državama kao i blage epidemiološke mjere.

Europskoj uniji niti situacija u susjedstvu ne ide u prilog. U Srbiji je procijepljenost slična kao u Hrvatskoj, u Albaniji je 23 posto, u Gruziji 11, a u Armeniji tek tri posto. Zimski val smrti od kojeg mnogi strahuju mogao bi zasjeniti priču o europskoj pobjedi nam pandemijom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Misle da je cjepivo opasnije od virusa

Na takav scenarij upozoravaju i brojna sela diljem Bugarske i Rumunjske u kojima mnogi vjeruju kako je cjepivo opasnije od virusa.

"Nije problem u dostupnosti cjepiva, imamo čak i mobilne i drive-in centre za cijepljenje, ali to ljudima i dalje nije dovoljno", kaže Valeriju Gheorghita iz rumunjskog zavoda za javno zdravstvo. Zemlja je sada u situaciji da mora donirati ili prodati milijune neiskorištenih doza. Problem predstavljaju i Romi koji čine oko 10 posto stanovništva, a od kojih se gotovo nitko ne želi cijepiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novi val zaraza Covidom u Bugarskoj je već počeo puniti bolnice, a istovremeno su hoteli na Crnom moru puni turista. I dok zaraza bukti, centri za cijepljenje u Sofiji zjape prazni. Na cijepljenje se, nakon dugog premišljanja, ipak odlučila Mariela Metodieva (34). Objasnila je kako je to učinila nakon što joj se prijateljica zarazila Covidom te nakon što joj je nekoliko cijepljenih rođaka završilo u bolnici.

'Ne žele se cijepiti jer ne vjeruju institucijama'

Lošoj procijepljenosti u Bugarskoj kumuje i politička nestabilnost jer Bugari će uskoro treći put ove godine na birališta.

"Politička elita nije preuzela odgovornost vođenja kampanje za cijepljenje. No, tu su i drugi strukturalni problemi prisutni u istočnoj i središnjoj Europi, a riječ je o dubokom nepovjerenju ljudi u državne institucije", smatra stručnjakinja za međunarodne odnose Vessela Černeva.

Iz Europske komisije poručuju kako pomažu vladama u borbi protiv dezinformacija, ali i da je svaka država odgovorna za svoju kampanju. Dodaju i kako su učinili sve što su mogli, ali na vlade više ne mogu vršiti pritisak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo