"Vijeće poništava oslobađajuću presudu za genocid u navedenim općinama (Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik). Vraćam predmet Pretresnom vijeću na daljnje postupanje", riječi su kojima je sudac Theodor Meron zaključio ročište Žalbenog vijeća u postupku protiv Radovana Karadžića.
Podsjetimo kako je bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba na ročištu 28. lipnja 2012. oslobođen optužbi za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je za cilj imao trajno uklanjanje bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata iz općina u BiH od travnja do prosinca '92. Zahtjev za izricanjem oslobađajuće presude po svim točkama optužnice podnio 11. lipnja. Presudu po žalbi, Radovanu Karadžiću Žalbeno vijeće Haaškog suda izreklo je upravo na godišnjicu genocida u Srebrenici.
Genocidne namjere
Dokazi tužiteljstva se smatraju vjerodostojnim, rekao je Meron, pa Žalbeno vijeće smatra da bi dokazi u spisu, uzeti u najpovoljnijoj svjetlu, mogli pokazivati da je Karadžić imao genocidne namjere, ali i da su takve namjere postojale i kod drugih uključenih u udruženi zločinački pothvat.
"Dovoljno su uvjerljivi da ni jedan razuman presuditelj ne bi mogao zaključiti da ne postoje dokazi da Karadžić i drugi nisu imali genocidne namjere", naveo je. "Greška je dovela do oslobađajuće presude", dodao je, poništavajući zaključak Pretresnog vijeća da dokaza nema. Tužitelji su naveli i da postoji veza između te namjere i djela.
"Žalbeno vijeće smatra neuvjerljivom tvrdnju Karadžića da ne postoji doticaj između namjere i ubijanja", kazao je također.
"U ovoj fazi postupka Karadžiću nije izrečena nikakva kazna, s obzirom da postupak po ostalim točkama optužnice još uvijek traje. Ne vjerujemo da bi neodgovorno bilo prema javnim sredstvima kada bi Žalbeno vijeće donijelo osuđujuću odluku, niti da bi to dovelo do ometanja tog suđenja", zaključio je Meron.
Meron je citirao i izjave Radovana Karadžića koje prikazane "i u najboljem svjetlu dokazuje genocidne namjere". Citirao ga je u dijelu kada je govorio o "rješavanju neprijatelja u našoj kući - Hrvata i Muslimana" te da "Muslimani će nestati i biti uništeni". Prozvao je i Ratka Mladića i Slobodana Miloševića. Opći kontekst, razmjeri počinjenih zvjerstava, ciljanje na žrtve temeljem diskriminirajućih kriterija također ukazuju na genocidne namjere.
Nečovječno postupanje prema zatvorenicima
Meron je čitao i dokaze vezano za nečovječno postupanje prema zatvorenicima, koji su u nekim slučajevima bili smješteni u sanitarnim čvorovima i tjerani da spavaju stojećki. Dokazano je da su u Prijedoru u jednoj prostoriji držali 570 zatvorenika, a u Foči je u samici držano 18 zatvorenika, naveo je, a zatvornicima nije pružana medicinska pomoć. Nisu imali dovoljno hrane, čak ni vode, niti im je omogućen pristup sanitarijama što je dovodilo do širenja bolesti.
"Ovi dokazi su dovoljno uvjerljivi da ni jedan razuman sudac ne bi mogao zaključiti da ne postoje dokazi koji bi mogli dokazati da nije bilo nametanja životnih uvjeta koji vode uništenju", ustvrdio je.
Činjenična i pravna greška je počinjena od strane Pretresnog vijeća kada je utvrdilo da to nisu fizički uslovi koji su doveli do fizičkog uništenja i to u smislu genocida, naveo je.
Bosanski muslimani i Hrvati pretrpjeli su povrede, silovanja, fizičko nasilje i ubojstva, izjavio je Meron iščitavajući dokazne materijale tužiteljstva i obrane.
Sudac Theodor Meron ustvrdio je i kako je Pretresno vijeće navelo da postoje dokazi da su snage bosanskih Srba ubile veliki broj bosanskih muslimana i Hrvata. Žalbeno vijeće, nastavlja, smatra da se Pretresno vijeće uvjerilo da postoje dokazi na temelju kojih, da se prihvate, mogli zaključiti da je u općinama došlo do ubojstava te da su ubijeni odabrani temeljem nacionalnih, etničkih, rasnih ili vjerskih osnova.
Prvostupanjsko Pretresno vijeće je, podsjetimo, zaključilo da nema dokaza koji bi mogli podržati osudu za genocid u tim općinama.
Datum izricanja presude samo je slučajnost, izjavila je glasnogovornica tajništva i sudskih vijeća ICTY-a Magdalena Spalinska. 'Uzimajući u obzir strategiju okončanja rada Haškog suda koju je naložilo Vijeće sigurnosti UN-a i pravo optuženih da im se sudi bez nepotrebnog odlaganja, Međunarodni sud izriče presude onda kada su one gotove', rekla je Splainska.