Cijeli današnji digitalni život uglavnom se vrti oko internetskog identiteta. Zamislite da izgubite telefon, a zlonamjernici dobiju pristup podacima na njemu – koliko je tu fotografija, videa, povjerljive privatne i poslovne korespondencije. Život i podaci u digitalnom online svijetu najčešće su potpuna preslika našeg stvarnog života, ali i naših veza s prijateljima, kolegama i obitelji.
Zbog toga stručnjaci neprestano upozoravaju na hakerske napade, nove vrste virusa i malwarea za računala i telefone, kao i na krađu identiteta na internetu. Brojevi kreditnih kartica, ukradene lozinke za društvene mreže i račune elektroničke pošte, kao i potpuno preuzeti 'digitalni životi' ljudi diljem svijeta mogu se pronaći na mračnom internetu (Dark Web) kojim se služe hakeri i kibernetički kriminalci. Prije nekoliko godina svijet je potreslo otkriće da je bivša britansko-izraelska tvrtka "Cambridge Analytica" imala posebno razvijen softver koji je godinama preuzimao javno dostupne podatke (eng. data scrapping) milijuna korisnika Facebooka diljem svijeta. Koliko milijuna? Nitko sa sigurnošću ne zna, a procjene se kreću od 80 do 150 milijuna korisnika najpoznatije društvene mreže.
Pravi ključ, baš kao i stari fizički ključevi, ovog mora naših podataka je – samo jedna šifra. Ili nekoliko njih, ovisno o tome koliko mreža i računa koristite. I - kako ste lijeni i zaboravni. Naime, većina anketa i stručnih analiza uvijek dolazi do istog zaključka - korisnici obično koriste istu lozinku za sve svoje račune, često godinama. Tvrtka za kibernetičku sigurnost, Kaspersky, također navodi da većina korisničkih šifri zapravo nije nasumična, te da obično koriste imena djece, kućnih ljubimaca, automobila ili poznatih sportaša, u kombinaciji s datumom rođenja ili nekim sličnim važnim brojem (npr. kao broj stana ili broj prometnih tablica).
Hakeri i napadači obično nemaju velikih problema pogoditi takve šifre. Pomoću posebno napisanog softvera za "Brute Force" napade mogu doći do korisnikove lozinke u nekoliko sekundi ili do deset minuta, ovisno o njezinoj početnoj složenosti. Kad pogode nečiju lozinku, hakerima je otvoren put do drugih digitalnih računa određenog korisnika, jer većina njih koristi istu lozinku za Facebook, kao i za Twitter (X) i TikTok. Još je opasnije ako se hakeri dokopaju korisnikovog Gmail računa preko kojeg mogu mijenjati lozinke na društvenim mrežama ili različitim aplikacijama.
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost savjetuju da nikada ne koristite istu lozinku za pristup telefonu ili prijenosnom računalu, te kasnije na društvenim mrežama. Ako više osoba koristi isto računalo, moraju imati svoje zasebne korisničke račune, s različitim lozinkama. Posebno biste trebali izbjegavati korištenje javnih Wi-Fi bežičnih mreža koje su otvorene, tj. ne zahtijevaju nikakvu šifru ili potvrdu korištenja. Ako pametni telefon, prijenosno računalo ili tablet imaju mogućnost zaključavanja otiskom prsta ili prepoznavanjem lica, to treba obavezno koristiti.
Sve to neće zaustaviti hakere – ali će im znatno otežati posao. A u današnjem digitalnom svijetu i to je uspjeh, zar ne?
POGLEDAJTE VIDEO: Kako je gaming industrija promijenila Novsku?
