Finska je 1. srpnja preuzela rotirajuće šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije od Rumunjske pod motom "Održiva Europa - održiva budućnost". Hrvatsku ta dužnost čeka za točno pola godine.
Redoslijed predsjedateljica Europskom unijom jasan je i poznat, no još nije poznato tko će biti novi čelnici europskih institucija.
Naime, konzultacije oko imenovanja novog predsjednika
Europske komisije, Europskog vijeća, Europskog parlamenta i
Europske središnje banke te visokog predstavnika za vanjsku i
sigurnosnu politiku bit će nastavljene u utorak nakon što je
zadnja runda pregovora na izvanrednom samitu trajala 18
sati.
Prošli put kada se biralo novo vodstvo institucija EU 2014.
godine bila su potrebna tri mjeseca i tri samita.
Podsjetimo, države članice EU izmjenjuju se kao predsjedateljice Vijeća svakih šest mjeseci. Za vrijeme tog šestomjesečnog razdoblja predsjedništvo predsjeda sastancima na svim razinama u Vijeću i tako pomaže osigurati kontinuitet rada Unije u Vijeću.
Dok predsjedaju Vijećem, države članice blisko surađuju u
tročlanim skupinama poznatima pod nazivom 'trio'. Taj je sustav
uveden Ugovorom iz Lisabona iz 2009. Trio određuje dugoročne
ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna
pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci.
Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne
šestomjesečne programe. Sadašnji trio čine predsjedništva
Rumunjske, Finske i Hrvatske.
Europska unija, reforme, 7 ključnih reformi, bruxelles
- Cilj Europske unije treba biti održivost(Shutterstock)
U središtu finskog predsjedanja bit će promoviranje Europske unije kao "globalnog lidera u klimatskim aktivnostima", a finski premijer Antti Rinne najavio je da da će se posvetiti klimatskoj neutralnosti do 2050. godine te obrani zajedničkih vrijednosti EU poput vladavine prava, ljudskih prava, ravnopravnosti i demokracije.
Ključni izazovi koji očekuju EU su
rješavanje Brexita i postizanje dogovora o Višegodišnjem
proračunskom okviru (VFO) do kraja godine. Riječ je o
sedmogodišnjem proračunu Europske unije o kojemu dogovor
nikada nije bio lak.
Izlazak Velike Britanije iz EU predviđen je za 31.
listopada. Podsjetimo, britanska premijerka na
odlasku Theresa May odstupila je prošlog mjeseca
nakon što njezin sporazum o Brexitu ispregovaran s Bruxellesom
nije dobio podršku u britanskom parlamentu. Traje utrka za
njezina nasljednika, a najizgledniji za to mjesto čini
se bivši ministar vanjskih poslova i zagovarač Brexita Boris
Johnson.
On zagovara nove pregovore o Brexitu s Unijom iako je tu
mogućnost odbacilo već nekoliko najviših europskih
dužnosnika. Ako se sporazum ne postigne do 31. listopada,
Velika Britanija bi mogla izaći iz EU bez sporazuma, što bi
moglo donijeti probleme i Britaniji i Uniji.
Europska unija, reforme, 7 ključnih reformi, bruxelles
- Slijede zahtjevni pregovori oko europskog proračuna(Shutterstock)
Finska će tijekom svojeg predsjedanja Vijećem EU nastojati postići dogovor o Višegodišnjem proračunskom okviru (VFO) do kraja godine, a kani se i zauzeti za to da se povlačenje europskih sredstava poveže s poštovanjem načela vladavine prava.
"Za nekoliko tjedana počet ćemo s bilateralnim razgovorima sa svim zemljama članicama. Nakon što izvučemo zaključke iz tih razgovora, trebali bismo imati pregovarački okvir u listopadu, a dogovor o VFO-u do kraja godine", rekla je finska ministrica za europske poslove Tytti Tuppurainen skupini bruxelleskih dopisnika koji su potkraj prošloga tjedna doputovali u Helsinki u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva, kako piše Hina.
Dogovor o proračunu EU uvijek je zahtjevna i dugotrajna zadaća. Primjerice, pregovori o aktualnom proračunu za razdoblje od 2014. do 2020. trajali su gotovo dvije godine. No, bude li dogovor postignut do kraja godine, bit će to veliko olakšanje za Hrvatsku, koja palicu predsjedateljice preuzima od nove godine.
Europska komisija predložila je u svibnju prošle godine veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje (2014.-2020.), ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i poljoprivredu.
Prvi je put predloženo povezivanje dodjele europskih
proračunskih sredstava s vladavinom prava, što je svojevrsna
poruka zemljama za koje EK smatra da dovode u pitanje neovisnost
pravosuđa. Stoga predlaže novi mehanizam koji će omogućiti
EU da obustavi, smanji ili ograniči pristup financijskim
sredstvima EU proporcionalno vrsti, ozbiljnosti i opsegu
nedostataka u pogledu vladavine prava.
Takvu odluku predložila bi Komisija, a donijelo bi je Vijeće
glasovanjem obrnutom kvalificiranom većinom, što znači da bi oni
koji se protive takvu prijedlogu morali osigurati kvalificiranu
većinu, a to je znatno nepovoljniji scenarij za ciljane
zemlje nego da se traži kvalificirana većina za prihvaćenje
prijedloga.
- Zaštita klime goruće je pitanje budućnosti: Mladi su na ulicama, ali pitanje je tko će od njih dočekati istinske promjene(RTL)
S obzirom na to da Finska borbu protiv klimatskih promjena doživljava vrlo ozbiljno, postavila je kao svoj nacionalni cilj da do 2035. godine postane klimatski neutralna. Istodobno, na razini Europske unije nema suglasnosti ni oko 2050. godine. Klimatska neutralnost znači da emisija stakleničkih plinova ne bi smjela biti veća od količine koja može biti apsorbirana u prirodi.
Finska će nastojati do kraja godine postići suglasnost među zemljama članicama o 2050. kao ciljnoj godini za postizanje klimatske neutralnosti. Većina zemalja slaže se s tim ciljem dok se Poljska, Mađarska, Češka i Estonija tome protive jer se boje da bi to moglo negativno utjecati na njihovo gospodarstvo. Riječ je o zemljama u kojima ugljen zauzima važno mjesto u njihovoj energetskoj situaciji, a smatraju da bi tako postavljen cilj značio da se ne mogu bezbolno odreći ugljena.
"Budućnost EU trebala bi biti socijalno, ekonomski i ekološki
održiva. Slogan našega predsjedništva jasno izražava taj cilj:
'Održiva Europa - održiva budućnost'", rekao je finski premijer
Rinne.
Oko energetske tranzicije u EU traju brojne rasprave, a jedan od
ključnih problema je što je EU 'previdjela' socijalnu
dimenziju zelene tranzicije, zagovarajući kozmetičko
rješenje trgovinom ugljikovim bodovima.
- Novi prosvjed za klimu: 'Male promjene više nisu dovoljne(Thinkstockphotos/Arhiva)
U međuvremenu, finsko predsjedništvo odlučilo
je ne davati prigodne darove onima koji će dolaziti u Helsinki
poslom koji je vezan uz predsjedanje pravdajući to smanjenjem
emisije stakleničkih plinova. Naime, uobičajeno je da rotirajuće
predsjedništvo dijeli simbolične darove poput kravata,
prijenosnih baterija za mobitel, olovki, bilježnica i sličnih
stvari. Finci neće slijediti tu praksu, a ušteđenim novcem
kane financirati projekte za smanjivanje emisije
stakleničkih plinova.
Tijekom predsjedanja u Finsku će dolaziti brojna
izaslansta koja ipak putuju zrakoplovima, što znači
veće emisije ugljikova dioksida te Finci smatraju da će ušteđenim
novcem uloženim u ekološke projekte poništiti učinak dodatne
emisije stakleničkih plinova. Procjenjuje se da
je riječ o iznosu od oko pola milijuna eura.
Neće biti ni gala svečanosti za visoke predstavnike institucija EU koja se uobičajeno organizira u povodu preuzimanja predsjedništva, a gostima će se umjesto flaširane, služiti voda iz slavine.
Europska unija
- Pitanja budućnosti iako i nisu tako nova: Hibridne prijetnje i sigurnosni izazovi (Thinkstock.com / Arhiva)
O hibridnim prijetnjama u Hrvatskoj moglo se svašta čuti. Finci im ne prilaze olako, a definiraju ih kao koordinirano i sinkronizirano djelovanje kojim autoritarni režimi i ideologije nastoje iskoristiti ranjivost demokratskih sustava kako bi ih oslabili i ostvarili svoje strateške interese. Stoga će, iako ne otkrivaju detalje, u cilju jačanja otpornosti na hibridne prijetnje i podizanja svijesti o tom fenomenu organizirati simulacije hibridnih napada i vježbe na sastancima ministara unutarnjih poslova i financija u Helsinkiju.
Tijekom više desetljeća Finska je razvila sveobuhvatni sigurnosni koncept u kojem svaki građanin ima svoju ulogu s obzirom na dugu granicu s Rusijom i prilično velik teritorij s relativno malo stanovnika.
U Finskoj je prije dvije godine uspostavljen i Europski centar izvrsnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, u kojem zasad sudjeluju 22 države, uglavnom članice EU-a, ali Sjedinjene Države, Kanada i Crna Gora. Svrha je razmjena iskustava i ideja, osposobljavanje stručnjaka za borbu protiv hibridnih prijetnji te jačanje suradnje u tim pitanjima između EU-a i NATO-a.
Predsjedanje Vijećem EU-a u rukama je nove finske vlade, koja je dužnost preuzela 6. lipnja. Socijaldemokrat Antti Rinne i njegova stranka dogovorili su suradnju s liberalima prijašnjega premijera Juhe Sipile, sa Strankom centra, Švedskom narodnom strankom (koja predstavlja švedsku manjinu) te Zelenima i Ljevicom. Koalicija pet stranaka ima većinu od 117 zastupnika u parlamentu koji ukupno ima 200 zastupnika.
- Zašto Vlada isključuje građane i civilno društvo iz predsjedanja Unijom?(Sanjin Strukic/PIXSELL)
Predsjedanje Vijećem EU Hrvatsku čeka za šest mjeseci, odmah
nakon Finske, i bit će to za nju, kao što smo već
pisali, svojevrstan maturalni ispit. Na pripremama za
njega predano se radi, kazali su za Vijesti.hr u hrvatskom
Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP) koje je
upravo ovih dana ostalo bez čelne osobe. Tko će biti novi
ministar ili ministrica vanjskih i europskih poslova RH još se ne
zna nakon što je aktualna ministrica Marija Pejčinović
Burić odabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe,
međunarodne organizacije u kojoj su države članice šire
europske regije i ono nije tijelo Europske unije.
No, glavni teret predsjedanja Vijećem Europske unije ionako je
administrativne i logističke prirode pa ključ leži u dobroj
institucionalnoj bazi. Stoga je, kao što smo već upozoravali,
važno uključiti i sve raspoložive ljude, organizacije i
sektore.
''Predsjedanje je ponajprije posao Vlade i tijela državne
uprave, no u većini država članica uobičajeno je uključiti i
civilno društvo kako bi se čuo širi spektar stajališta
koja su prisutna u javnosti te kako bi se zajednički
uskladili nacionalni prioriteti predsjedanja. Primjerice, finska
vlada ima izrazito otvoren i konstruktivan dijalog s
tamošnjim organizacijama civilnog društva koje su aktivno
uključene u definiranje prioriteta finskog predsjedanja’’, za
Vijesti.hr kazao je Kristijan
Kovačić iz CROSOL-a.
Zainteresirana javnost bit će na odgovarajući način uključena u
raspravu o programu predsjedanja, uvjeravaju iz MVEP-a, a
primjera iz kojih bi mogli učiti od Finske još je niz. U svakom
slučaju, jasno je da je riječ o prilici koja se neće tako skoro
ponoviti, pogotovo imajući na umu i da je iduće godine
Rijekaeuropska prijestolnica
kulture.