Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson je u Bruxellesu napomenula kako svi mogu biti upleteni u organizirani kriminal - od male cvjećarne, sushi restorana, građevinske firme ili frizerskog salona. Poražavajući podatak je taj da se više od 80 posto svih onih koji se u EU-u bave organiziranim kriminalom koriste legalnim poslovnim strukturama, piše DW.
Kako bi tome stali na kraju Šveđanka Johansson je zajedno s jednim od potpredsjednika Europske komisije Margaritisom Schinasom, predstavila novu strategiju za borbu protiv organiziranog kriminala.
Europska povjerenica za unutarnje poslove je bez straha rekla kako je riječ o jednoj od najvećih opasnosti za društvo, a za kriminalne grupe je rekla "sve više pribjegavaju teškom nasilju, mučenju i ubojstvima" zbog novca.
Korona kriza je pogodila i organizirani kriminal
Kada je u pitanju organizirani kriminal u Europskoj uniji, postoji devet najčešćih kriminalnih aktivnosti, a to su:
- ilegalna trgovina drogom
- trgovina ljudima
- krijumčarenje migranata
- prijevare
- ekološka kaznena djela
- ilegalna trgovina oružjem
- ilegalna trgovina duhanom
- cyber kriminal
- imovinska kaznena djela
Smatra se da je smao u 2019. godini prouzrokovana gospodarska šteta od najmanje 139 milijardi eura. Kako bi dočarali o kojoj se sumi radi, riječ je o iznosu od gotovo jedan posto bruto domaćeg proizvoda EU u cjelini. baš zato, Johansson smatra da trebaju otkriti gdje se nalazi sav taj novac jer, kako tvrdi, to sada je zaplijenjen samo stoti dio te zarade.
Ipak, ni korona kriza nije mogla zadati toliko snažan udarac spomenutoj vrsti kriminala u EU jer su se kriminalne strukture vrlo brzo prilagodile novoj situaciji. jedna moguća opasnost ponajviše zabrinjava Johansson, a to je infiltriranje kriminalnih skupina u firme koje su oslabljene aktualnom gospodarskom krizom.
"Kriminalne aktivnosti su se tokom pandemije premjestile u digitalni svijet", kaže Johannson
Ovaj trend se mogao uočiti i prije korona-krize. Ipak, Europska povjerenica za unutarnje poslove smatra kako temeljna prava moraj biti pod zaštitom. S druge strane, neophodni su bolji alati kako bi se to osiguralo, jer je 85 posto svih dokaza digitalne prirode. „Potrebni su nam digitalni alati za otvaranje digitalnih vrata. Naravno da bi trebali koristiti ključeve, kada to možemo, a čekić kada moramo", rekla je Johansson koja zahtijeva kriminalizaciju još više aspekata trgovine ljudima. U to bi spadalo kažnjavanje osoba koje svjesno plaćaju ženu prisiljenu na prostituciju, na primjer.
Najčešće žrtve su žene i djevojke
Žrtve trgovine ljudima su većinom žene i djevojke koje se seksualno iskorištavaju. Čak polovica njih su državljanke Europske unije, dok su 75 posto žrtava djeca. Europska komisija im ubuduće želi pružiti bolju zaštitu i podršku.
"Do sada je oko organiziranog kriminala postojao osjećaj nekažnjivosti. To se sada mora promijeniti", tvrdi Johansson.
