Mnogi turisti na Gardskom jezeru ne žele propustiti izuzetnu priliku: za odlazak na otočić di San Biagio – poznat i kao Zečji otok (na naslovnoj fotografiji) - ne treba se mučiti prijevozom čamcem jer to sad nije otok nego poluotok do kojeg se komotno može suhih nogu, piše Jonas Martiny za Deutsche Welle.
Ali dok se turisti vesele toj atrakciji i marljivo fotografiraju, mještani su zabrinuti. Jezero jest golemo – prosječna dubina je preko 130 metara i to je najvažnije spremište pitke vode čitavog sjevera Italije. A već prošle godine su i morali štedjeti vodu: bilo je zabranjeno puniti privatne bazene, javne slavine su isključene.
„Sjever Italije već drugu godinu pogađa sušno razdoblje“, kaže nam meteorolog Mattia Gussoni. Jezero se u ovo doba inače puni otapanjem snijega s okolnih Alpa, ali na njima jedva i ima nečeg bijelog što bi se uopće moglo otopiti. „I tamo je opet padalo kiše daleko ispod prosjeka i jedva ima snijega“, kaže Gussoni. Tako je i vodostaj Gardskog jezera tek 48 centimetara iznad najniže razine. Snijeg s Alpa određuje i vodostaj rijeke Po. I on je izuzetno nizak, a to nipošto nije dobra vijest za brojne poljoprivrednike u dolini te rijeke.
Posljednje što žele je smanjenje prihoda od turizma
Posljednje što želi turistička zajednica Gardskog jezera jest da ta situacija dovede do smanjenja prihoda od turizma. Zato Natasha Bontadi uvjerava kako su „oscilacije vodostaja Gardskog jezera nešto normalno“, a zbog svoje dubine je veoma daleko od toga da presahne. Još uvijek su na jezeru dozvoljene sve sportske aktivnosti, redovito voze i trajekti. Ipak i ona računa da bi moglo doći do redukcija pitke vode ovog ljeta, a turistička zajednica priprema i kampanju kako bi turiste pozvala na savjesnije korištenje vode.
I s druge strane Alpa ne izgleda dobro. Rijeka Rajna doduše jest moćna kao što obično jest u ovo doba godine, ali to nije kao inače. „Rajna će vjerojatno najvećim dijelom imati niski vodostaj“, procjenjuje Daniel Thiriet iz udruge turističkih kruzera po Rajni. Računa i da će na kritičnim mjestima turisti opet morati sići s broda da bi ih se do sljedeće destinacije prevozilo autobusima, kao što je to bilo i prošle godine. „Već smo se zapravo navikli tako planirati da nas niski vodostaj ne bi iznenadio.“
Čuda se ne mogu očekivati i to se vidjelo ove zimske sezone u Alpama: čak 54% skijališta u Švicarskoj se moralo pokrivati umjetnim snijegom. U pokrajinu Jura gdje su planine znatno niže od 2.000 metara turisti nisu dolazili: u veljači ih je bilo 69% manje nego što je bio prosjek u proteklih pet godina.
Na zapadu Europe
I na zapadu Europe u podnožju Pirineja nije dobro. Katalonija, osobito njena mjesta uz Mediteran i inače se moraju snalaziti s pitkom vodom, ali nakon ovog sušnog razdoblja je i „u Barceloni stanje dramatično“, kaže nam španjolski meteorolog Alfons Puertas. Njegovo radno mjesto je meteorološka postaja Fabra na brdima ponad grada, a kaže nam kako su protekle dvije godine bile najsušnije od početka mjerenja 1914. godine. Godišnje se tamo u prosjeku izmjeri 621,5 milimetara padalina, prošle godine nije zabilježena ni polovica tog iznosa.
I tamo je sad mnogo neželjenih turističkih atrakcija: oko grada je više umjetnih jezera koja su stvorena za vodoopskrbu grada, a ponegdje su se morala žrtvovati i neka naselja kako bi novo jezero bilo stvoreno.No sad i zidine tih naselja opet izviru iz vode. Mjere restrikcije su već uvedene. Jer dok se vide nekadašnja sela, do danjega nema jedne od glavnih atrakcija Barcelone. Font Magica, predstava svjetla i muzike na vodoskocima ponad grada pred Nacionalnim muzejom koja privlači na tisuće posjetitelja se neće izvoditi dok se stanje s vodoopskrbom bitno ne popravi.
Suša u području Mallorce
Na sušu su se žalili i stanovnici Mallorce i bojali se da će ona ugroziti turizam tog otoka. No došla je Juliette, nevrijeme koje je pogodilo Mallorcu koncem veljače i obilate padaline – pet puta više od prosjeka. U jednom trenutku je tamo padao čak i snijeg, pa su se umjetna jezera vodoopskrbe napunila do 90% kapaciteta.
Ali dok takve velike i snažne oborine možda mogu donekle napuniti umjetna spremišta, na primjer u poljoprivredi one donose više štete nego koristi. Jer ne samo da će poplaviti nasade nego će ta voda oteći, a nakon toga će zemlja opet biti previše suha. Ipak, na sjeveru Italije se nadaju bilo kakvoj kiši, ali meteorolog Gussoni ne vidi neka kretanja koja bi ukazivala na skorije kišno razdoblje. A to znači samo jedno: „Predstojeće ljeto moglo bi biti veoma teško.“ Par kišnih dana neće biti dovoljno da bi se nadoknadilo proteklo sušno razdoblje: „Trebala bi padati kiša čitavog proljeća“, misli meteorolog. Klima se opasno poigrava s nama.