Prošlog je tjedna u dijelovima Europe pao prvi jak snijeg ove sezone, s upozorenjima o teškim vremenskim prilikama za Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku i Francusku. Nakon toga uslijedila je jaka kiša i jak vjetar uzrokovan olujom Bert. No je li snježno, olujno vrijeme uobičajeno za studeni? I je li to znak onoga što možemo očekivati ove zime diljem Europe?
"Čak i u ovoj eri klimatskih promjena, gdje temperature sveukupno rastu, ovi prvi hladni udari mraza i leda, pa čak i nekoliko centimetara snijega nisu ništa neobično u ovo doba godine", objašnjava kazao je za Euronews Lars Lowinski iz Bonna meteorolog na WetterOnline i Weather and Radar. "Ali ono što je bilo značajno bila je količina snijega", dodao je.
Dok je jak snijeg uobičajen od siječnja do početka ožujka kada su temperature mora niže, ovo je bio rijedak događaj tako rano u sezoni. To je nastalo kada su se sustavi niskog tlaka pomaknuli iz Atlantskog oceana u kombinaciji s hladnim zrakom, kaže Lowinski.
"Dijelovi Francuske i jugozapadne Engleske, pa čak i područja Cornwalla i Devona - koja su obično prilično topla u ovo doba godine - zabilježili su značajne snježne oborine, a u Parizu je u četvrtak palo 4 cm snijega, s nekim područjima do 15 cm na neko vrijeme , što je bilo vrlo neobično", dodao je.
Ispostavilo se da Pariz nije vidio ovoliko snijega u studenom od 1968. godine. "Ovo samo pokazuje koliko je ovaj događaj bio neobičan i ekstreman za mnoge dijelove središnje i sjeverne Francuske", dodaje Lowinski.
Predvidjeti zimsko vrijeme je teško - ali je važno za pripremu
Što je vremenski sustav veći, to ga je lakše predvidjeti. Oluja Bert viđena je na vremenskom modeliranju nekoliko dana unaprijed, a imenovao ju je Met Éireann (Irski meteorološki ured) 48 sati unaprijed. To daje vremena za izdavanje upozorenja i pripremu planova za nepredviđene situacije , kao što je uvođenje mjera za sprječavanje poplava. Oluja Bert bila je spora i dugotrajna oluja. To je zabrinjavajuće jer može pogoršati utjecaje poplavnih kiša, jakih vjetrova ili snijega. Nažalost, prognostičarima je teže predvidjeti regionalne i manje vremenske događaje, poput niza snježnih pljuskova ili iznenadnih poplava i obično se dogode s najavom od samo 12 do 24 sata.
Kakva će biti zima u Europi?
Za meteorologe zima službeno počinje tek 1. prosinca. Zemlje poput Njemačke, Austrije ili Poljske, u područjima dalje od Sjevernog mora i Atlantskog oceana, imaju tendenciju da imaju više kontinentalnu klimu. To znači da su temperature obično niže zimi i više ljeti u usporedbi s obalnim područjima. Općenito, Lowinski predviđa prilično prosječne temperature i oborinske uvjete ove zime.
"U sjevernim dijelovima Europe - sve sjeverno od Pariza, Berlina i Varšave - vjerojatno će biti kišnijih uvjeta od prosjeka, a možda i nekih olujnih sustava koji će također donijeti oluje i jaku kišu. Dok je u južnoj Europi, kao što je južna Španjolska, Mediteran, Alpe i Balkan, vjerojatnije je da ćemo vidjeti sušnije uvjete tijekom sljedeća tri mjeseca", objašnjava Lowinski.
Dodaje da to ne znači da zbog pojedinih vremenskih nepogoda nećemo vidjeti poneki dan ili tjedan koji će biti mokri ili snježni, no to će često biti kratkotrajno. Naše buduće zime postaju sve toplije zbog klimatskih promjena i to smo već vidjeli u stvarnim brojkama ovog mjeseca. Lowinski ističe da je zanimljivo vidjeti tako veliku promjenu temperatura u Europi, kakvu smo vidjeli u studenom, s temperaturama koje su se penjale od ništice do 18 stupnjeva.
Iako su brze, velike promjene temperature uobičajene u Aziji i Sjevernoj Americi, manja je vjerojatnost da će se dogoditi u europskoj klimi.
POGLEDAJTE VIDEO: Evo što nas čeka: Pad temperature i jak vjetar za početak vikenda
