Zapadni Europljani posljednjih su godina gotovo svakog ljeta iskusili velik udio toplinskih valova s čestim razdobljima nevjerojatno vrućeg i potencijalno smrtonosnog vremena. Ove su godine dijelovi regije patili od velikih vrućina čak i prije početka ljeta. Iz naše perspektive možemo reći kako je slično i u drugim dijelovima Europe - prvi toplinski val u Hrvatsku je ove godine stigao iznimno rano.
Nova studija potvrđuje da je zapadna Europa, tijekom posljednja četiri desetljeća, postala ono što istraživači nazivaju žarištem toplinskih valova, s pojavama koje su se povećavale po učestalosti i kumulativnom intenzitetu (definirano kao toplina koja prelazi određeni prag), piše New York Times.
I ne samo to. Istraživanje je pokazalo da se promjene u učestalosti i intenzitetu u Europi događaju brže nego u ostalim dijelovima svijeta - uključujući još jedno žarište, zapad SAD-a.
Globalno zatopljenje posvuda je pridonijelo pogoršanju toplinskih valova, prije svega zbog toga što ti valovi počinju s višom osnovnom temperaturom nego ikad prije. Prosječna globalna temperatura porasla je za oko 1,1 Celzijev stupanj od kasnog 19. stoljeća, kada je počela široka rasprostranjenost emisije ugljičnog dioksida koji zadržava toplinu.
Podjela u mlaznoj struji uzrokuje toplinske valove
Ali studija, objavljena ovoga tjedna u časopisu "Nature Communications", otkriva da ubrzanju trenda toplinskih valova u Zapadnoj Europi pridonosi još jedan mehanizam, i to onaj koji uključuje atmosfersku cirkulaciju.
Konkretno, istraživači su pronašli vezu između toplinskih valova i stanja mlaznog toka - rijeke brzih vjetrova od zapada prema istoku u gornjoj atmosferi na srednjim geografskim širinama. Ponekad se mlazna struja podijeli na dva dijela. Toplinski valovi mogu se razviti u područjima sa slabim vjetrovima i visokim tlakom zraka (tzv. blocking highs), između sjevernog i južnog boka mlazne struje.
Istraživači su otkrili da su slučajevi "dvostrukih mlazova" sve učestaliji i traju dulje, te da su te promjene odgovorne za promjene u toplinskim valovima.
Efi Rousi, viša znanstvenica na Potsdamskom institutu za istraživanje klime u Njemačkoj i glavna autorica studije, kaže da je nejasno što uzrokuje razdvajanje mlazne struje. Blocking highs mogli bi se razviti sami od sebe i uzrokovati razdvajanje mlazne struje, kaže, "ili bi moglo biti suprotno, da se mlazna struja razdvaja iz drugih razloga, a to omogućuje razvoj blokade."
"Ne znamo točno što je okidač", dodala je dr. Rousi.