Da se klima mijenja nagore svjedoči i to što se zadnjih godina i zemlje sjeverne i zapadne Europe suočavaju ljeti s paklenim toplinskim valovima, sušama, požarima i temperaturama zraka koje sežu i preko 40 stupnjeva Celzijevih. Zemlje koje slove kao uzor uređenosti, poput Njemačke, donijele su niz pravila kojima se nastoje ublažiti posljedice velikih vrućina u ljetnim mjesecima.
Deutsche Welle donosi nekoliko primjera o tome kako prema tim pravilima funkcionira život u Njemačkoj tijekom ljetnih mjeseci.
Ograničenje brzine na gorućim 'autobahnovima'
Autocesta (Autobahn) zaštitni je znak Njemačke u svijetu, a "Slobodna vožnja za slobodne građane" geslo je brzih njemačkih vozača još od vremena istoimene kampanje auto-moto kluba ADAC u 70-im godinama prošloga stoljeća. Mnogi Nijemci ne vole ograničenje brzine na autocestama, ali ih velika vrućina može u određenim slučajevima "usporiti".
Visoke temperature mogu dovesti do porasta "napetosti" na gornjem, površinskom sloju asfalta. U ekstremnim slučajevima stariji betonski slojevi mogu i puknuti, odnosno izbočiti se. Takva oštećenja se nazivaju 'blow-ups'. Ograničenja brzine bi trebala pomoći da se minimalizira stvaranje takvih šteta na brzim prometnicama. Budući da nitko ne može predvidjeti gdje će se dogoditi sljedeći 'blow-up', potencijalno su pogođene ceste na području cijele Njemačke u slučaju da dva uzastopna dana temperatura pređe granicu od 30 stupnjeva Celzijevih. Njemački vozači dobro se sjećaju velikih oštećenja na autocestama koje je izazvala vrućina prije četiri godine.
U šumi je hladovina, ali vlasti kažu: 'Stoj, ne može!'
Šetnja šumom Nijemcima je jedna od najdražih aktivnosti u slobodno vrijeme. Pogotovo u ljetnim mjesecima kada šumska hladovina nudi dobrodošlo rashlađenje. Ali uskoro bi, ako se pita poljoprivrednog stručnjaka Karlheinza Busena, toj slobodnoj aktivnosti mogao doći kraj. Zbog porasta opasnosti od šumskih požara on zahtijeva da se građanima privremeno zabrani ulazak u šume.
Od te bi zabrane jedino bili izuzeti lovaci i šumari, a predlažu se i novčane kazne u slučaju prekršaja. Prošlog ljeta u Njemačkoj je bilo čak 1.700 šumskih požara pa Busena kaže kako u prvom planu treba biti zaštita ljudskih života.
"Kad jednom izbije, požar uz aktualne okolnosti i sušu u šumama može brzo postati klopka za šetače", kaže taj stručnjak.
Kad temperatura pređe 30, poslodavac mora reagirati
Brojni školarci u Njemačkoj mogu slobodno uživati u sunčanom i toplom vremenu. Većina škola pri visokim temperaturama učenike djelomično oslobađa nastave, ali u uredima stvari drugačije stoje. U poslovnom životu nema zajamčenog prava na, kako Nijemci kažu, hitzefrei (slobodan dan zbog vrućine). Pa ipak, poslodavci su dužni pobrinuti se da njihovi zaposlenici rade na "zdravstveno podnošljivim temperaturama". To konkretno znači da u uredima ne bi smjelo biti toplije od 26 stupnjeva, a čim temperatura pređe granicu od 30 stupnjeva, poslodavac mora reagirati.
A da pri takvim temperaturama čak i državni autoriteti znaju zažmiriti na jedno oko, pokazuje primjer Berlina. Policajci u glavnom gradu moraju, doduše, i pri temperaturi od 30 stupnjeva nositi duge hlače i cipele, ali ih se može osloboditi obveze nošenja kape. Osim toga, policajcima su na raspolaganju i službene polo-majice, piše Deutsche Welle.
, Image: 452839361, License: Rights-managed, Restrictions: Contributor usage restriction: Advertising and promotion, Consumer goods, Direct mail and brochures, Indoor display, Internal business usage, Commercial electronic., Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Kupanje i brčkanje u fontanama košta i do 5000 eura!
Na visokim ljetnim temperaturama posebno je neugodno u središtima velikih gradova, na gradskom asfaltu. Zar u takvim situacijama ne bi bilo dobro malo se rashladiti u brojnim fontanama? Odogvor je, naravno, potvrdan, ali i tu valja biti oprezan. Pogled u statute o zelenim površinama u njemačkim gradovima otkriva da u tom slučaju prijete i kazne. Na području Münchena to glasi ovako: "Kupanje u vodama izvan plivališta je zabranjeno." Tko u Berlinu prekrši takvo pravilo, prijeti mu kazna i do 5.000 eura. Zabranjeno je čak i brčkanje, jer fontane i zdenci u pravilu nisu postavljeni za rashlađivanje ljudi, već da bi uljepšavali javni prostor.
Da se, primjerice, u Zagrebu naplaćuju kazne za brčkanje i kupanje u fontanama, gradska bi blagajna krajem ljeta bila prilično punija.
U katedralama je svježije, ali tamo ne možete razgolićeni
Stroga pravila vrijede i za posjetitelje vjerskih objekata u Njemačkoj. Iz čuvene katedrale u Kölnu ovih vrućih dana upozoravaju da se u tu najpoznatiju njemačku crkvu i na ovako visokim temperaturama smije ući samo u odgovarajućoj odjeći. Primjerice, s maramom koja pokriva golu kožu. osoblje kelnske katderale čak i dijeli takve marame posjetiteljima.
Inače, u kelnsku, ali i druge katedrale mnogi navraćaju ako bi se rashladili jer su temperature unutar njihovih debelih kamenih zidova i do 15 stupjeva niže nego vani. Katedrala u Kölnu ima čak i posebnu aplikaciju za smartphone koja pokazuje trenutačnu temperatturu u njenoj unutrašnjosti.
