Europu je krajem prosinca i početkom siječnja preplavio snažan tzv. zimski toplinski val s rekordnim visokim temperaturama, piše Al Jazzera.
Prosječna temperatura u Europi od prosinca do veljače iznosila je 1,4 celzijeva stupnja. U usporedbi sa zimskim mjesecima od 1991. do 2020. godine radi se o porastu sa znatno visokim temperaturama zraka za razliku od dosadašnjeg višegodišnjeg prosjeka, uz izminku zime 2019./2020. godine.
Prema podacima Službe Europske unije za klimatske promjene Copernicus (C3S) ovo je druga najtoplija zabilježen zima u Europi. Premašuje ju jedino zima 2019./2020. godine.
U svom jakom zimskom toplinskom valu u Europi su zabilježene rekordno visoke temperature.
Pogođene su brojne zemlje od Francuske do Mađarske kao i njihove turističke sezone. Zbog nedostatka snijega nekolicina skijališta su bila zatvorena.
Prema podacima koje je objavila Europska komisija, 2. siječnja je oboreno stotinu temperaturnih rekorda diljem kontinenta. Jedan od gradova u kojem je zabilježena rekordna temperatura je Altdorf u Švicarskoj. Dosegao je temperaturu od 19,2 celzija i time srušio rekord od 1864. godine.
Visoke su temperature zabilježene i u istočnoj Europi te na sjeveru nordijskih zemalja. Za razliku od većine Europe na dijelovi Rusije i Grenlanda zabilježene su ispodprosječne temperature.
Znanstvenici kažu da zime u Europi postaju sve toplije kao posljedica porasta globalnih temperatura zbog klimatskih promjena.
Dok je blaga zima olakšala grijanje vladama i građanima koji se bore s velikim cijenama plina, visoke temperature predstavljaju rizik za razvitak poljoprivrede, ali i ugrožavaju divlje životinje.
Visoke temperature za vrijeme zimskih dana mogu uzrokovati da se životinje ranije probude iz hibernacije. To ih čini osjetljivijima na zimu kasnije i predstavlja opasnost od preuranjene smrti.
Tilly Collins, zamjenica ravnatelja Centra za ekološku politiku Imperial Collegea u Londonu, objasnila je da ovakva promjenjiva klima uzrokuje promjene kod biljaka i životinja. Uslijed takvih promjena podliježu migracijama i sele se na nova mjesta kako bi održalu svoju idealnu toplinu.
Onim životinjskim i biljnim vrstama koje čini mali broj prijeti izumiranje, upozorila je Collins.
Osim toga, visoke temperature uzrokuju topljenje ledenjaka što uzrokuje porast razine mora, ali i preveliku količinu slatke vode u morsku što također može poremetiti biljni i životinjski svijet u oceanima i morima, ali i uzrokovati vremenske nepogodne zbog naglih mijena visokih i niskih temperatura.
Ovogodišnje je zimske mjesece u Hrvatskoj također preplavio porast temperatura.
Prema DHMZ-u na svim je postajama zabilježena temperatura zraka bila viša od dosadašnjeg višegodišnjeg prosjeka.
Porast temperature zabilježen je u rasponu od 1,1 celzijev stupanj do 3,1 stupnjeva.