Čelnici zemalja EU već dva dana razmatraju prijedlog sedmogodišnjeg proračuna i paketa pomoći koji bi državama članicama omogućio brz i učinkovit ekonomski oporavak. Cijeli proces usporava Nizozemska koja ne odobrava ni tri izmijenjena prijedloga koje je pred njih stavio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
''Najviše što je udaljilo stajališta je rasprava o upravljanju
cijelim procesom, administriranju instrumenata EU iduće
generacije. Neke od država zahtijevale su gotovo pa veto
mogućnost pojedinih članica na isplatu sredstava drugim državama
članicama u odnosu na njihove nacionalne programe oporavka. Tu
nije bilo konsenzusa'', objasnio je predsjednik tehničke Vlade RH
i mandatar nove Vlade Andrej Plenković.
Prvotni prijedlog oko kojeg se slažu svi osim Nizozemske,
Švedske, Austrije i Danske izgleda ovako: Proračun ili
višegodišnji financijski okvir bio bi u iznosu od 1.074 milijarde
eura. Sporni plan za oporavak iznosio bi 750 milijardi eura, 500
milijardi bespovratno i 250 milijardi u zajmovima. Kad bi sve
prošlo po planu dobar dio kolača išao bi i Hrvatskoj - čak 20
milijardi eura.
Plenković se ne slaže s onima koji žele smanjiti paket pomoći i
uvjetovati njegovo korištenje: ''Mislim da je to loše. Bez obzira
koja to zemlja stavljala za pregovarački stol. Ako se sada zbog
nekih razloga poput ovoga, pokuša razvodniti ta kvalitetna ideja
snažnog reagiranja odmah, onda nije to ono što je trebalo biti.
Nastojat ćemo postići rješenje, a za Hrvatsku je ključno da
dobijemo sve zajedno, iz jednog i drugog koša više sredstava nego
što smo imali prvih sedam godina članstva, i to je za nas onda
uspjeh''.
U posljednjem prijedlogu nezadovoljnu četvorku pokušalo se
udobrovoljiti povećanjem od 50 milijardi dolara u zajmovima i
isto tolikim smanjenjem u dodjeli bespovratnih sredstava, no za
njih je to i dalje malo jer traže smanjenje od najmanje 200
milijardi eura.
