Ankete pokazuju da bi ishod izbora mogao biti tješnji nego se pretpostavljalo u trenutku kada su u travnju sazvani prijevremeni izbori, pa bi se Erdogan mogao naći u situaciji da ide u drugi krug predsjedničkih izbora, a njegova stranka AKP mogla bi izgubiti većinu u skupštini koja broji 600 mjesta.
"Ako budemo imali manje od 300 mjesta, mogli bismo potražiti koalicijskog partnera. No izgledi za to su jako, jako mali", kazao je Erdogan za radio postaju Kral FM.
AKP je, prema novom izbornom zakonu koji dopušta koaliranje prije izbora, oformio savez s nacionalističkom strankom MHP. Oporbene stranke također su se udružile, ali bez prokurdske Narodne demokratske stranke (HPD). Ukoliko HPD prođe izborni prag od 10 posto, to će AKP-u otežati postizanje većine.
Erdoganu ne ide na ruku trenutno gospodarsko stanje u zemlji.
Turska ekonomija je u prvom kvartalu 2018. narasla je za 7,4 posto. No visoka inflacija od 12,15 posto i gotovo 20 posto pada vrijednosti lire od početka godine otežavaju život običnim Turcima.
Erdoganova popularnost pratila je veliki ekonomski rast u prvom desetljeću njegove vladavine. Turska je uspjela nadići svjetsku recesiju 2008. i imala je jeftine kredite, no nakon što je američka središnja banka podigla kamatne stope države poput Turske postale su manje atraktivne stranim investitorima.
Strane investicije u Turskoj su prošle godine iznosile 10,8 milijardi dolara, što je najmanja razina u posljednjih sedam godina, pokazuju podaci ministarstva gospodarstva.
