Predstavnici vodećih političkih grupa u Europskom parlamentu usuglasili su Nacrt rezolucije o Srebrenici, a o njemu će se sutra glasati na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
Rezolucija o Srebrenici uvedena je u dnevni red nakon što je prijedlog hrvatskog zastupnika Ivana Jakovčića da se ona donese ranije ovog mjeseca bio najprije odbačen, a zatim prihvaćen u vanrednoj proceduri.
U nacrtu koji je nastao usuglašavanjem prijedloga koje su jučer podnijeli predstavnici sedam zastupničkih grupa (narodnjaci, socijalisti, liberali, zeleni, konzervativci i dvije manje euroskeptične stranke) oštro se osuđuje zločin u Srebrenici, koji se u skladu s presudama Haškog suda i Međunarodnog suda pravde označava kao genocid.
Kao odgovorne za masovnu egzekuciju više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka iz Srebrenice, nacrt označava "snage bosanskih Srba pod komandom generala Ratka Mladića, uz učešće paravojnih i neregularnih jedinica".
"To je najveći ratni zločin koji se desio u Europi nakon Drugog svjetskog rata", piše u prijedlogu rezolucije.
Rusija blokirala rezoluciju UN-a o Srebrenici
Rusija je u srijedu iskoristila pravo veta i u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala rezoluciju o Srebrenici kojom bi se taj pokolj 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka okarakterizirao kao genocid, izvješćuje Reuters.
Ruski veleposlanik u UN-u Vitalij Čurkin je britanski nacrt rezolucije u povodu 20. godišnjice srebreničkog pokolja nazvao "nekonstruktivnim, neprijateljskim i politički motiviranim".
Dan ranije je Rusija predložila da umjesto genocida u dokument uđe da se radi o "najtežim zločinima koji izazivaju zabrinutost međunarodne zajednice".
Kina, Nigerija, Angola i Venezuela su bile suzdržane, dok je ostalih 10 članica Vijeća glasovalo za britanski prijedlog rezolucije. Glasovanje je bilo odgođeno za jedan dan jer su Velika Britanija i SAD pokušale uvjeriti Rusiju da se suzdrži od veta.
Tekst rezolucije čije usvajanje predlagala Velika Britanija sadrži jasnu kvalifikaciju zločina u Srebrenici počinjenih 1995. godine kao genocida nad Bošnjacima te poziva na odavanje počasti žrtvama ali i na trajno uvažavanje nepobitnih povijesnih činjenica kako se sličan zločin više nikada ne bi ponovio.
Britanskom su se prijedlogu oštro usprotivile vlasti Srbije i Republike Srpske. U Beogradu i Banja Luci drže neprihvatljvim kvalificiranje srebreničkog zločina kao genocida iako je britanska rezolucija samo podsjetila na odgovarajuće presude koje su o tome donesene na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) i Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Srbija je 2010., u procesu približavanja Zapadu, usvojila deklaraciju u kojoj osuđuje pokolj kao "težak zločin", ali je izostalo spominjanje genocida.
Pokolj u Srebrenici 1995., u kojem su bosanski Srbi ubili gotovo 8000 muslimana, Međunarodni sud pravde (ICJ), najviša pravna instanca UN-a, priznao je kao genocid 2007.
Beograd drži kako rezolucija neopravdano zapostavlja srpske žrtve tijekom rata u BiH te tvrdi kako to neće pridonijeti pomirenju.
