UŽIVO, RAT U UKRAJINI /

Objavljena nova karta rata; Gore rafinerije, skladišta municije i vojne baze u Rusiji, Donjeck žestoko granatiran

Image

Danas je 295. dan rata u Ukrajini, a događanja iz minute u minutu pratite uživo na portalu Net.hr

15.12.2022.
8:14
VOYO logo
  • Nove eksplozije u vojnoj bazi u ruskom Kursku
  • Putin odgodio godišnje obraćanje Dumi
  • Herson: Ukrajina i požar hotela u kojem su bili FSB-ovci?
  • EU dogovorio deveti paket sankcija protiv Rusije

TIJEK DOGAĐANJA:

EU dogovorio deveti paket sankcija protiv Rusije

21:50 - Države članice EU-a postigle su u četvrtak dogovor o devetom paketu sankcija protiv Rusije, doznaje se iz diplomatskih izvora. Dogovor su postigli veleposlanici država članica, koji zasjedaju istodobon dok traje sastanak na vrhu čelnika EU-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Postignuti dogovor bit će formalno usvojen kroz pisanu proceduru. Vlade država članica trebaju potvrditi dogovor do sutra u podne. Isti dan odluka će biti objavljena u Služenom listu Europske unije. Za donošenje sankcija potrebna je suglasnost svih država članica.

Deveti paket sankcija uključuje, među ostalim, stavljanje gotovo 200 dodatnih pojedinaca i pravnih subjekata na popis sankcioniranih. Među njima su ruske oružane snage, pojedinačni časnici, obrambene tvrtke, članovi parlamenta, ministri, guverneri i političke stranke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uvedene su sankcije protiv još tri ruske banke te puna zabranu transakcija Ruskoj banci za regionalni razvoj kako bi se dodatno paralizirao “Putinov bankomat”.

Dodatno je ograničen izvoz proizvoda za dvostruku namjenu, uključujući ključne kemikalije, nervne agense, elektroniku i IT komponente koje bi se mogle koristiti za ruski ratni stroj.

Zabranjuje se izvoz svih vrsta dronova i bespilotnih letjelica te motora za bespilotne letjelice u Rusiju i izvoz u bilo koje treće zemlje, poput Irana, koji bi Rusiji mogao isporučivati dronove.

Objavljena nova karta rata u Ukrajini

18:55 - Britansko ministarstvo obrane objavilo je novu kartu Ukrajine na kojoj su označene lokacije ruskih napada i snaga uz bojišnicu. Crvenim strelicama označene su "vjerojatni smjerovi kojima će Rusi pokušati napredovati u regiji Donbas".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najžešće bitke se vode u istočnoj Ukrajini koja obuhvaća regije Donjeck i Luhansk. Rusi najviše napadaju grad Bahmut.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Herson: Eksplozija i požar hotela u kojem su bili FSB-ovci?

18:45 - U regiji Herson koja je još uvijek pod ruskom okupacijom došlo je do eksplozije i velikog požara u zgradi u kojoj je prije rata bio smješten hotel. CNN je locirao snimke koje prikazuju teško oštećeni hotel Salamar u selu Žaliznji u distriktu Skadovsk.

Ukrajinski mediji neslužbeno javljaju da su u zgradi hotela bili smješteni pripadnici ruske sigurnosne službe FSB. Prije požara je u okrugu odjeknulo više eksplozija, javlja CNN. Ni lokalni proruski dužnosnici ni ukrajinska vojska nije komentirala eksploziju u hotelu, a tvrdnja da su u zgradi bili FSB-ovci nije neovisno provjerena.

Zelenskij: 95 posto Ukrajinaca ne želi kompromis s Rusima

18:00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i njegovi vojni zapovjednici rekli su da očekuju novu rusku ofenzivu početkom sljedeće godine, ali i da u isto vrijeme nisu spremni na kompromis oko oslobođenja Ukrajine.

Zelenskij je u nedavnom intervjuu za The Economist rekao da je cilj Ukrajine osloboditi sav teritorij države, što uključuje i poluotok Krim, kojeg je Rusija anektirala 2014. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Samo par dana nakon što je Kremlj poručio da "Ukrajina mora prihvatiti novu teritorijalnu stvarnost", koja po Moskvi uključuje i nedavno proglašenje aneksije četiri ukrajinske regije, Zelenskij je ponovio da Ukrajina nije spremna na ustupke. "Ako Putin povuče svoje snage na granice iz 1991., onda možemo krenuti diplomatskim putem. Samo on može ovaj rat okrenuti iz sukoba na diplomatski put. Samo on", rekao je Zelenskij te ustvrdio da oko 95 posto Ukrajinaca ne želi ulaziti u kompromise oko teritorija: "Ovdje se ne radi samo o teritoriju. Nitko ne želi ići u dijalog s ljudima koji su pokrenuli ovakav rat".

Šef poljske policije ranjen u eksploziji poklona koji je dobio u Ukrajini

17:30 - Prvi čovjek poljske policije ranjen je kada je u njegovu stožeru u Varšavi eksplodirao poklon koji je dobio tijekom posjeta Ukrajini, objavilo je u četvrtak poljsko ministarstvo unutarnjih poslova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jaroslaw Szymczyk je poklon dobio od jednoga od čelnih ljudi ukrajinskih hitnih službi kada je boravio u Ukrajini 11. i 12. prosinca.

"Zapovjednik je lakše ranjen i od jučer je u bolnici", priopćilo je ministarstvo dodajući da se incident dogodio u srijedu. Zasad nije jasno o kakvom se poklon uradi.

Poljski mediji su ranije izvijestili da je u eksploziji u sjedištu policije Szymczyk ranjen, te je oštećen strop zgrade. Poljska strana je zatražila relevantna objašnjenja od ukrajinske snage, stoji u priopćenju.

Ukrajina izvezla 14 milijuna tona žitarica u okviru Crnomorske inicijative

15:45 - Više od 14 milijuna tona žitarica izvezeno je iz ukrajinskih luka zahvaljujući Crnomorskoj inicijativi, rekla je UN-ova visoka dužnosnica, dodajući da je "umjerena optimistica" u vezi s izvozom ruskog gnojiva. Na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Ženevi, glavna tajnica UNCTAD-a Rebeca Grynspan, koja sudjeluje u pregovorima, istaknula je da je dogovor Ukrajine i Rusije omogućio da se sedam mjeseci uzastopno smanjuje svjetska cijena prehrambenih proizvoda. "Premašili smo 14 milijuna tona (…) koje su raspodijeljene zahvaljujući Crnomorskoj inicijativi za žitarice", što je "iznimno velika količina za tržište", rekla je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ugovor koji su 22. srpnja potpisali UN, Ukrajina, Rusija i Turska na 120 dana, ublažio je svjetsku prehrambenu krizu potaknutu ratom te je produljen na četiri mjeseca. Grynspan je upozorila da bi iduće godine moglo doći do nestašice gnojiva. Vremena je malo jer se sjetva ne može odgađati. "Zato se trudimo čim prije riješiti ovaj problem", rekla je. Moskva se žali da ne može prodati svoje gnojivo zbog zapadnih sankcija uvedenih financijskom i logističkom sektoru.

UNCTAD-ova glavna tajnica je rekla da je "umjereni optimist" glede "skorašnjeg" pomaka u vezi s pitanjem gnojiva, ali nije otkrila potankosti o pregovorima. "Ima teškoća", rekla je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na temelju dvaju ugovora potpisanih 22. srpnja, Svjetski prehrambeni program za hranu želi olakšati ruskom proizvođaču Uralkem-Uralkaliju donaciju 260.000 tona gnojiva najpotrebitijim zemljama u Africi. To je gnojivo trenutno u lukama Nizozemske, Belgije, Estonije i Latvije, dodala je Grynspan i "te su ga četiri zemlje pristale otpustiti". Stručnjaci su već pregledali gnojivo u Belgiji, Estoniji i Latviji i UN još čeka rezultate da bi ga mogao poslati u zemlje zapadne Afrike, rekla je.

Rusija će trgovati s novim partnerima i tako doskočiti zapadnim sankcijama

15:30 - Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je rekao da će Rusija proširiti trgovinsku suradnju s novim partnerima uključujući preusmjeravanje plinskih tokova susjedima prema istoku, kako bi se lakše nosila sa zapadnim sankcijama. Putin je u govoru koji je prenosila televizija rekao da će Rusija razvijati gospodarske odnose s partnerima u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, kako bi osujetila napore Zapada da je ekonomski izolira.

"Uklonit ćemo ograničenja u logistici i financijama. Zapadne zemlje uvođenjem sankcija pokušale su gurnuti Rusiju na periferiju svjetskog razvoja. No, nikada nećemo krenuti putem samoizolacije", rekao je. "Naprotiv, širimo i širit ćemo suradnju sa svima kojima je to u interesu", dodao je.

Ruska prodaja energije Europi naglo je pala od početka rata u Ukrajini. Putin je rekao da će povećati prodaju plina na istoku te je ponovio svoj plan izgradnje novog "plinskog čvorišta" u Turskoj. Rekao je da će definirati cijene za prodaju plina u Europu koristeći "elektroničku platformu".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Očekuje se da će se rusko gospodarstvo u 2022. pasti za 2,5 posto, rekao je Putin.

Europski parlament priznao genocidom sovjetsko izgladnjivanje - holodomor 

15.00 - Europski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju kojom se holodomor, stradanje milijuna pripadnika ukrajinskog i ostalih naroda od gladi u SSSR-u između 1932. i 1933. godine, priznaje kao genocid. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 536 zastupnika EP-a njih 507 je podržalo rezoluciju, 12 je bilo protiv, a 17 suzdržanih.

U studenom 1932. sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin, podrijetlom Gruzijac i s pravim imenom Džugašvili, pokrenuo je politiku prisilne kolektivizacije. Seljacima je ljetina bila oduzimana kako bi ih se primoralo da se odreknu zemlje i uđu u kolhoze, a najviše je stradala žitom najbogatija Ukrajina u kojoj se nastojala otupiti svaka težnja za neovisnošću od Sovjetskog Saveza.

Tijekom Velike Staljinove gladi (holodomor, gladomor) procjenjuje se da je umrlo između 4,5 i 10 milijuna ljudi, jer točan broj nije utvrđen.

 "Velika glad 1932/33 Holodomor  je jedna od najvećih tragedija 20. stoljeća kada je umro veliki broj Ukrajinaca i ostalih ljudi u Sovjetskom Savezu (SSSR)", rekla je Stella Kyriakides, povjerenica Europske komisije (EK) za zdravlje i sigurnost hrane. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Herson potpuno bez struje, kaže guverner

13.20 - Ukrajinski grad Herson potpuno je bez struje, rekao je gradonačelnik regije. "Herson je potpuno bez napona zbog neprijateljskog granatiranja", napisao je Jaroslav Januševič na Telegramu.  “Teško granatiranje kritične infrastrukture u četvrti Korabeljni u gradu se nastavlja. "Prvom prilikom, inženjeri će početi obnavljati električnu mrežu."

Moskva: Vatikan se ispričao zbog Papinih komentara o "okrutnim" ruskim manjinama

12.30 - Rusija je priopćila u četvrtak da je od Vatikana primila ispriku zbog prošlomjesečnih komentara pape Franje da su ruski vojnici iz nekih etničkih manjinskih skupina "najokrutniji" borci u ukrajinskom sukobu. Na brifingu u Moskvi, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da Rusija sada smatra da je stvar zaključena i da se nada konstruktivnom dijalogu između Rusije i Vatikana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U prošlomjesečnom intervjuu za isusovački časopis' America' Franjo je govorio o, kako je rekao, okrutnostima ruskih vojnih snaga u Ukrajini. "Općenito, najokrutniji su možda oni koji su podrijetlom iz Rusije, ali ne drže do ruske tradicije, poput Čečena ili Burjata. U svakom slučaju napadač je ruska država, to je sasvim jasno", rekao je Franjo. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov Papine je komentare nazvao "nekršćanskima" i neshvatljivima. Sveti Otac je u više navrata ponudio posredovanje Vatikana u rješavanju sukoba, no zbog njegovih oštrih kritika Rusije to je vrlo malo vjerojatno.

UN: Ozbiljno pogoršanje humanitarne situacije u Ukrajini ako se udari nastave

11.40 -  Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Turk rekao je u četvrtak da bi daljnji udari na ukrajinsku infrastrukturu mogli izazvati ozbiljno pogoršanje humanitarne situacije i potaknuti daljnje raseljavanje. U govoru pred Vijećem za ljudska prava nakon putovanja u Ukrajinu, Turk je rekao da ruski udari izlažu milijune ljudi "ekstremnim poteškoćama". "Dodatni udari mogli bi izazvati ozbiljno pogoršanje humanitarne situacije i daljnje raseljavanje", rekao je. U četvrtak su se nastavili udari na nedavno oslobođeni grad Herson u južnoj Ukrajini, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik, dodajući da su u tom granatiranju poginule dvije osobe.

Kirilo Timošenko, zamjenik predstojnika ureda predsjednika, rekao je na aplikaciji za poruke Telegramu da su dvije osobe poginule oko 100 metara od zgrade regionalne uprave, koja je pogođena u granatiranju u srijedu. Ruski dužnosnici u anektiranim područjima tvrde pak da su ukrajinske snage u noći na četvrtak granatirale grad Doneck na istoku Ukrajine koji je pod ruskom kontrolom, u jednom od najvećih napada zadnjih godina. "Jutros točno u 7 sati središte Donecka bio je meta najmasovnijeg napada od 2014.", rekao je na Telegramu Aleksej Kulemzin, gradonačelnik Donecka koji podržava Rusija.

Na civile u našem gradu ispaljeno je 40 raketa iz višecijevnih bacača BM-21 Grad, dodao je Kulemzin. Napad je opisao kao ratni zločin. Reuters nije mogao odmah provjeriti izvještaje s bojišta ni s jedne strane. Ukrajinski vojni časnik Oleksij Gromov rekao je u četvrtak da Rusija želi pretvoriti rat u Ukrajini u dugotrajni vojni sukob i da trenira nove postrojbe na teritoriju susjedne Bjelorusije. Ipak, malo je vjerojatno da bi iz te zemlje bila pokrenuta vojna operacija, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

EU se ne uspijeva dogovoriti o novim sankcijama Rusiji

11.30 - Države članice Europske unije nisu se uspjele dogovoriti o devetom paketu sankcija Rusiji, rekli su diplomati.  Čelnici EU okupili su se danas u Bruxellesu na posljednjem ovogodišnjem summitu.  Približili su se dogovoru u jučerašnjim pregovorima, ali Poljska i neke druge zemlje još uvijek imaju primjedbe, rekao je jedan diplomat za Reuters.

Nove sankcije Moskvi zaustavljene su neslaganjem oko toga treba li EU olakšati prolazak ruskog izvoza gnojiva kroz europske luke, čak i u slučaju kada su tvrtke za proizvodnju gnojiva u vlasništvu oligarha s crne liste. Neki upozoravaju da ograničenja EU-a predstavljaju prijetnju sigurnosti hrane zemljama u razvoju, dok drugi tvrde da bi njihovo ublažavanje omogućilo ruskim oligarsima koji posjeduju poslove s gnojivima da izbjegnu sankcije EU-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rusija instalirala interkontinentalni balistički projektil

10.20 - Ruska vojska postavila je balistički projektil Jars na lansirnu rampu u regiji Kaluga, neposredno uoči ruskog Dana strateških raketnih snaga. Ministarstvo obrane uz video objavilo da je "interkontinentalna balistička raketa Jars postavljena na lansirnu rampu u regiji Kaluga".

"Važnost ove operacije leži u činjenici da će projektil biti na borbenoj dužnosti kako je planirano. Domovina će dobiti još jedan primjerak nuklearnog raketnog oružja, što će nam omogućiti rješavanje bilo kakvih zadataka na strateškoj razini", rekao je Aleksej Sokolov, zapovjednik raketne formacije Kozelsk

Rusija: Ukrajina ispalila 40 raketa na Donjeck

10.10 - Ukrajinske snage u noći na četvrtak granatirale su grad Doneck na istoku Ukrajine koji je pod ruskom kontrolom, u jednom od najvećih napada posljednjih godina, rekli su u četvrtak dužnosnici koje je postavila Rusija u anektiranim područjima. "Jutros točno u 7 sati središte Donecka bio je meta najmasovnijeg napada od 2014.", rekao je na Telegramu Aleksej Kulemzin, gradonačelnik Donecka koji podržava Rusija. Na civile u našem gradu ispaljeno je 40 raketa iz višecijevnih bacača BM-21 Grad, dodao je Kulemzin. Napad je opisao kao ratni zločin. Reuters nije mogao odmah provjeriti izvještaje s bojišta ni s jedne strane.

Eksplozija skladišta municije

9.20 - Ukrajinski mediji javljaju o eksploziji skladišta municije u okupiranoj Kadivku u regiji Luhansk

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Požar rafinerije u Irkutsku

9.00 - Dvije su osobe poginule u četvrtak nakon velikog požara u rafineriji u Sibiru, na istoku Rusije, priopćile su vlasti. Požar je izbio u rafineriji u gradu Angarsku u 6 sati ujutro. Dvije osobe su poginule, a pet ih je ozlijeđeno, od kojih je jedna hospitalizirana, rekao je Igor Kobzev, guverner regije Irkutsk. Navodeći hitne službe, guverner je pojasnio da je katastrofu uzrokovalo curenje plina. Otvorena je istraga kako bi se provjerilo moguće kršenje sigurnosnih standarda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nove eksplozije u vojnoj bazi u Rusiji

8:10 -Snimke koje kruže na društvenim mrežama prikazuju seriju eksplozija u vojnoj zračnoj bazi u ruskom gradu Kursku, koje su se dogodile u srijedu oko 22 sata. Visoki ukrajinski dužnosnik Anton Geraščenko izjavio je, kako prenosi Guardian, da je dron pogodio zračnu bazu u Kursku.

'Pored zračne baze zabilježene su dvije eksplozije, a dron je udario u vojni objekt', kazao je Geraščenko.

Ruski mediji javljaju da je "protuzračna obrana uklonila prijetnje" i da u napadu nije bilo žrtava. Vjna zračna baza u Kursku, nekoliko stotina kilometara od granice s Ukrajinom, bila je meta napada i prošloga tjedna.

ISW: Znakovita odgoda Putinovog obraćanja Dumi

8:05 - Navodna odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da odgodi svoje tradicionalno obraćanje Parlamentu Ruske Federacije daje naslutiti da je on prilično nesiguran oko toga kako predstaviti ljudske i materijalne troškove invazije na Ukrajinu, piše američki Institut za proučavanje rata (ISW) u dnevnoj analizi.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da bi Putin svoje obbraćanje parlamentu mogao održati u nekom terminu tijekom 2023. godine te je pozvao Ruse da prestanu nagađati o tome kada će se to dogoditi. Posljednje obraćanje Dumi Putin je imao u travnju 2021. godine.

Kremlj: Američki Patrioti u Ukrajini bili bi legitimna meta

8:00 - Ako SAD pošalju svoje raketne sustave Patriot u Kijev, to bi bio još jedan provokativan korak koji bi mogao dovesti do nepredvidivih posljedica, upozorilo je rusko veleposlanstvo u Washingtonu u priopćenju u srijedu.

"U SAD-u je pokrenuta informativna kampanja o navodnim pripremama za slanje najsuvremenijih sustava protuzračne obrane u Kijev", rekli su ruski diplomati. "Ako se ova [informacija] potvrdi, svjedočit ćemo još jednom provokativnom koraku američke administracije koji bi mogao dovesti do nepredvidivih posljedica", upozorili su. "Nastavak isporuka oružja samo će ojačati režim a Volodimira Zelenskog i potaknuti ga na nove zločine protiv civila u Donbasu, regijama Herson i Zaporožje", naglasilo je veleposlanstvo.

Prema ruskim diplomatima, "Čak i bez isporuke sustava Patriot, SAD su sve više uvučene u sukob u postsovjetskoj republici." "Protok oružja raste, obuka vojnika se širi. Ukrajinska vojska dobiva obavještajne podatke. Sve se češće raspravlja o slanju američkih vojnih stručnjaka u zonu borbe. Osim toga, građani SAD-a sudjeluju u sukobu kao plaćenici. ”, naglasili su.

"Strategija Washingtona nanosi ogromnu štetu ne samo rusko-američkim odnosima, već stvara i dodatne rizike za globalnu sigurnost. Sjedinjene Države su te koje su odgovorne za produljenje i eskalaciju ukrajinskog sukoba", zaključilo je rusko veleposlanstvo.

Washington dovršava planove za slanje Ukrajini proturaketnog obrambenog sustava Patriot, izvijestio je ranije CNN pozivajući se na osobe upoznate s tim pitanjem. Glasnogovornik Pentagona Patrick Ryder odbio je potvrditi izvješće CNN-a 13. prosinca. Koordinator američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost za strateške komunikacije John Kirby rekao je u srijedu da američka administracija ne može potvrditi medijska izvješća o potencijalnim isporukama ovih raketnih sustava Kijevu. Sa svoje strane, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je u srijedu da će raketne obrambene sustave Patriot ruske oružane snage smatrati legitimnim ciljevima, ako ih Washington isporuči Kijevu.

Zelenskij protiv sudjelovanja Rusije na Olimpijskim igrama

8:00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u srijedu se usprotivio ideji da ruski sportaši sudjeluju na Olimpijskim igrama 2024. pod bilo kojom neutralnom zastavom, rekavši da su "sve njihove zastave uprljane krvlju". Zelenskij je to izjavio nakon što je razgovarao s Thomasom Bachom, predsjednikom Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC), koji je prošli tjedan rekao da je još uvijek nejasno hoće li ruski i bjeloruski sportaši i sportašice sudjelovati na igrama u Parizu 2024. godine.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo