RTL-ove kamere pratile su posjet srpskog predsjednika Aleksandra Vučića Kosovu za koji su interes iskazale brojne medijske kuće iz cijelog svijeta. Tijekom tog posjeta Vučić je šokirao javnost skandaloznim govorom u Kosovskoj Mitrovici, u kojemu je, prisjećajući se skupa na Gazimestanu na kojem je Slobodan Milošević pred stotinama tisuća ljudi držao govor, Miloševića opisao kao "velikog srpskog lidera".
Pohvale na Miloševićevu politiku nisu dobro primljene ni na Kosovu. Reporter RTL-a Zoltan Kabok razgovarao je s kosovskim premijerom Ramushem Haradinajem koji kaže kako ne podržava Vučićev govor, no dodaje kako će Kosovo i dalje biti zemlja otvorena za bilateralne odnose te da je glavni cilj zemlje otvorenost za komunikaciju sa svima.
Je li posjet Aleksandra Vučića Kosovu, po vama, bio mirotvoran ili je ono što smo čuli bila zapaljiva retorika?
Naši odnosi sa Srbijom još nisu prijateljski. Mi smo, tijekom prošlosti, prošli kroz tragedije i sve je to veoma osjetljivo, kao i ova posjeta predsjednika Srbije. Sve je to bilo osjetljivo.
Je li Vučić za kosovske Albance svojevrsna crvena krpa s obzirom na sve što su kosovski Albanci prošli kroz protekla tri desetljeća?
Naše iskustvo iz vremena rata bilo je jako teško. Imali smo blizu 20.000 žrtava, cijela ekonomija je bila srušena, imamo i ostale gubitke koje nam je rat donio. Tako da smo osjetljivi na to razdoblje kao i na sjećanja koja imamo na to razdoblje i svega što asocira na rat. Na Kosovo nije dobro došao niti jedan gost koji priča dobro o Miloševiću. To nije u redu. Ali Vučić je spomenuo Miloševića. Zato kažem da to nije u redu. Takav govor ne doprinosi pomirenju i uspostavi boljih odnosa između Kosova i Srbije, kao i rješavanju pitanja priznavanja.
Zašto ste mu dozvolili ulazak na Kosovo?
Zato što želimo biti otvoreni, i otvoreni smo i bit ćemo i ubuduće. Nemamo razlog da budemo zatvoreni osobito zbog toga što ciljamo na to da budemo članica Europske unije i NATO Saveza. To je naš cilj. Kao nova država trebamo biti otvoreni. Bio je ovdje i Zoran Zaev i Edi Rama i Duško Marković i Boyko Borisov, tako da držimo do tih odnosa s prvim susjedima, a imamo i dobre odnose s Hrvatskom. Zbog toga se držimo tih nekih pravila da su svi dobrodošli, no poruke su tu svakako bitne. Nije u redu da se na Kosovu priča dobro o Miloševiću. To nije dobar znak.
Je li bilo pritisaka međunarodne zajednice da se dopusti dolazak Vučiću na Kosovo?
Ne. To je bila isključivo moja odluka, od samog početka. Imamo samo zabranu za gospodina Vulina, ministra obrane, i to nije međunarodna odluka, to je naša odluka. Mi želimo da nas i druge svjetske države priznaju, želimo dobiti članstvo u UN-u i u interesu nam je da pokažemo da imamo samopouzdanje, da smo ujedinjeni, da smo otvoreni. Ne vjerujem da ovim posjetama, kao što je to slučaj s ovom zadnjom, Srbija nešto dobiva. Tu je samo Kosovo na dobitku, sad se vidi da je Kosovo samostalna država i pravna država.
Kada očekujete da Srbija prizna Kosovo?
U principu, oni su nas priznali. I za ovu posjetu moraju tražiti dozvolu i bez dozvole ne mogu ući na Kosovo. Otvoreni smo za te bilateralne odnose do priznanja, a to bi se trebalo desiti što prije. To priznanje nije samo u interesu Kosova već je i u interesu Srbije jer ipak Kosovo postoji i ne postoji zbog odluke nekoga blizu nas već zbog toga što smo država i nacija.
Kada očekujete rješenje tog gordijskog čvora? Europska unija kaže od šest do osam mjeseci. Jučer smo čuli Aleksandra Vučića koji kaže za 10 godina?
Čvor Kosovo je samo problem onih koji ne žele priznati stvarnost. Za nas to nije čvor. Mi postojimo, mi radimo i gradimo našu državu, institucije i ako se netko slaže ili ne, to je njihova stvar. Mi napredujemo u našem pravcu.
Je li razmjena teritorija jedno od mogućih rješenja?
Nije
Zašto?
Ove granice nisu baš najpravednije no s ovakvim su granicama završili ratovi. Otvorene granice označile bi novi rat. Ja kao predstavnik Kosova i Albanaca nisam spreman za novi rat za teritorij.
A Preševo?
Oni jesu na teritoriju Srbije i to je istina.
Je li Hashim Thachi prekoračio svoje ovlasti je li izjavom o korekciji granica, o kojima govori, izdao kosovske nacionalne interese?
To se može gledati kao odgovor na retoriku Beograda. Oni su često spominjali i podjelu i sjever Kosova, pa predsjednikova retorika o Preševu, može se sagledati u tom pravcu. Inače, ja sam dao do znanja i njemu i kolegama u zemlji da je ovo odluka nacije i ovo što je dostignuto u Kosovu nije imovina jednog od nas, ni predsjednikova, ni moja i nitko se ne smije igrati sa granicama Kosova. Iza toga stojim čvrsto. Kad kažem to i vjerujem u to što govorim. I uvaženim šefovima država svijeta rekao sam da nitko ne pomišlja na izmjene granica Kosova.
S obzirom da ste u parlamentu predložili Povjerenstvo za nastavak pregovora u Bruxellesu, znači li to da Hashim Thaci nema više što raditi u Bruxellesu?
On je predsjednik naše zemlje izabran po Ustavu, on predstavlja našu zemlju na svim skupovima na koje predsjednici idu. Ipak, za dijalog na m treba konsenzus, širi konsenzus i to je ono što tražimo u skupštini. Kad bismo to ostvarili onda bi to bila druga situacija.
Prema vama, Hashim Tachi nije taj koji može pregovarati?
On ipak predstavlja državu. Predsjednik je predsjednik, ima ustavnu funkciju i iz te funkcije može sjesti sa bilo kime no odluke treba Skupština. Naš Sabor je taj koji treba donositi konačne odluke.
