Panika je zavladala u ponedjeljak na Wall Streetu gdje je glavni indeks njujorške burze drastično pao nakon višemjesečne burzovne euforije. U jednom trenutku indeks je pao za gotovo 1600 poena, no pred kraj dana došlo je do blagog oporavka pa je Dow Jones na koncu pao za 4.60 posto ili 1175 bodova. Panika se iz SAD-a očekivano munjevito preselila na azijska i europska tržišta koja su danas također u 'crvenom'.
O tome koji su uzroci ovako strmoglavog pada na burzama i kakve bi mogle biti posljedice razgovarali smo s pročelnikom katedre za Međunarodnu ekonomiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. LjubomJurčićem.
"Treba znati kako funkcionira ekonomija. S jedne strane imate realnu ekonomiju, to su imovina, proizvodnja i tako dalje, koja je pokrivena sa vrijednosnim papirima, a s druge burzu koja ima svoje zakonitosti", objašnjava profesor Jurčić i navodi plastičan primjer.
Burza ne održava vrijednost realne imovine
"Napravite tvornicu od 100 milijuna dolara i onda izdate 100 milijuna dionica. I sada ako tvornica radi jednu godinu i digne vrijednost na 110 milijuna, onda bi te dionice trebale vrijediti 110 milijuna dolara. Znači, vrijednosni papiri i novac su financijski odraz vrijednosti realne imovine ili to bi trebali biti. Međutim, budući da tvornica dođe na burzu, ona kao dio tržišta i u skladu sa svojim zakonitostima regulira cijenu. I sad netko vidi da je vrijednost tvornice u jednoj godini porasla, kupi dionice, poveća se potražnja za dionicama i zbog toga one rastu na 120, 130 ili 140, a da proizvodnja taj rast ne prati. Pojavljuje se razlika između nominalne vrijednosti dionica i stvarne vrijednosti koje oni direktno ili indirektno pokrivaju", pojašnjava Ljubo Jurčić.
Pojednostavljeno rečeno, cijene dionica na burzi rastu i padaju, a da to ne oslikava situaciju u rastu ili padu vrijednosti realne imovine.
Pročelnik katedre za međunarodnu ekonomiju potom nam je objasnio što se to točno dogodilo u SAD-u.
Ljubo Jurčić
"Vidimo da američka privreda raste proteklih godina po 1 do 2,5 posto, a burza raste po 10-20 posto. Kad se gleda kroz zadnjih nekoliko godina očito da se stvorio napuhani balon. Burza je 2008. godine bila 12.000 poena što se tiče Dow Jonesa, pa su 2009. pali na 8000, a sad su se popeli na 25-26 tisuća. A američka privreda nije toliko porasla od 2008. godine, nego je očito riječ o balonu i bilo je pitanje trenutka kad će puknuti", poručuje Jurčić i nastavlja:
"Netko je kupio dionica za 20 milijuna dolara i sad je to naraslo na, primjerice, 26 milijuna. I taj netko je možda bio zadovoljan s tih 6 milijuna i krenuo prodavati dionice. Time povećava ponudu dionica i smanjuje cijenu. E sad, zašto je on išao prodavati te dionice? Zato što Amerika trenutno ima punu zaposlenost, ima najmanju nezaposlenost u povijesti, a tamošnja privreda radi punim kapacitetom. Znači, ako smo kupili neke vrijednosne papire i razmišljamo hoćemo li ih držati - da, držat ćemo papire ako očekujemo da će porasti proizvodnja. Ali, budući da je puna zaposlenost i kapacitet proizvodnje, vi ne očekujete da će rasti proizvodnja i onda što kažete - proizvodnja je maksimalna, vrijednost je maksimalna, a uvijek se prodaje kad je vrijednost maksimalna", kaže Jurčić.
'Negativan trend će se zaustaviti'
Također, uslijed rasta proizvodnje, raste potražnja za radom, a onda rastu i nadnice. Kad rastu nadnice, objašnjava profesor, onda je za očekivati da će porasti inflacija jer će ljudi početi više kupovati i time će se povećati, a s obzirom da se proizvodnja ne može više povećavati, porast će inflacija.
"A ako se inflacija poveća, onda se vrijednost vaših papira smanjuje. Papiri ne čuvaju vrijednost, nego realna imovina čuva vrijednost. I ako računate da je puna zaposlenost, privreda je na vrhu, plaće će rasti, porast će inflacija, kakvu vi odluku donosite - idete prodavati. i kad jedan veliki igrač proda svoj paket vrijednosnih papira, onda počnu drugi prodavati i nastane stampedo", opisuje Jurčić.
Ipak, profesor Jurčić ne vjeruje da će posljedice za svjetsku privredu biti jednako pogubne kao 2008. godine.
"Za razliku od 2008. godine, kada su ljudi gubili ušteđevine, stanove pa poslove jer privreda nije bila u dobrom stanju, danas je američka privreda možda i u najbolje stanju u svojoj povijesti. Ali, to ne znači da se ne može urušiti jer je i 1929. bila u najboljem stanju do tada pa se u dva dana srušila. No, ovo sad nije toliko snažan udar kao 2008./'09. Barem zasad. Ovaj pad je zapravo ono što je napuhano proteklih godina. Sad gube samo burzovni mešetari, još uvijek nema preljevanja krize na ekonomiju. No, za bolje procjene trebat ćemo pričekati još ovaj tjedan", oprezno kaže Jurčić, ali i optimistično poručuje za kraj:
"Vjerujem da se dugoročno ovaj negativni trend ne bi trebao nastaviti".
