Prošle su gotovo dvije godine od ruske invazije na Ukrajinu, a ruska ekonomija je otad vrlo ranjiva s obzirom na to da se zemlja oslanja na izvoz robe koju je teško transportirati zbog sankcija Zapada, piše švedski ekonomist za The National Interest. Anders Åslund tvrdi da zna kako je moguće ubiti rusko gospodarstvo.
Analizira da su Rusi već izgubili 150 milijardi kubičnih metara plina za izvoz u Europu. Ekonomist govori da nisu uspjeli diversificirati svoj izvoz plina. Dominantni plinovodi idu prema Europi, a Rusi proizvode malo ukapljenog prirodnog plina. Zapad je porazio rusku plinsku industriju, pa se umjesto toga treba usredotočiti na izvoz nafte.
'Imaju ograničen pristup morima'
Dodatna ruska slabost je to što robni izvoz zahtijeva jeftin transport, što znači brodarstvo ili cjevovode, a Rusija ima ograničen pristup morima. Devedeset posto ruskog izvoza nafte prolazi kroz dva mora, plitko Baltičko more i Crno more. Kao odgovor na zapadne sankcije, većina se sada isporučuje flotom u sjeni starih, nekvalitetnih tankera s lošim ili nikakvim osiguranjem. Takvi tankeri ne bi trebali biti dopušteni u ovim vodama zbog straha od ekološke katastrofe, piše ekonomist.
Baltičko more okruženo je članicama NATO-a i EU-a koje brinu o okolišu, a ruska flota u sjeni uvjerljivo je najveća trenutačna prijetnja njegovu zdravlju. Trebali bi zabraniti ovu opasnost u Baltičkom moru. To bi se moglo učiniti na dvije prigušne točke, uskom i plitkom Öresundu ili uskom Finskom zaljevu, gdje Finska i Estonija mogu nametnuti neke standarde. Europska unija mora pokazati neke geopolitičke mišiće.
"Sav ruski izvoz nafte iz Crnog mora mora ići kroz Istanbul i uski Bospor. Kako Turska, koja nameće stroga ekološka ograničenja na Bosforu, može dopustiti prolaz naftnim tankerima ispod standarda? Krajnje je vrijeme da ih sve zaustavimo", poručuje.
'Ukrajina može uzvodno bombardirati naftna postrojenja'
Ukrajina je dosad bombardirala jednu od tri velike naftne luke oko Sankt Peterburga i jednu u Tuapseu kod Novorossiiska. Također je zapalila brojna skladišta nafte diljem Rusije. Zatim, očekivalo bi se da će Ukrajina pogoditi više rafinerija, skladišta i izvoznih luka.
Nakon toga, Ukrajina može nastaviti uzvodno i bombardirati važna naftna postrojenja i čvorišta, koja se ne mogu tako lako popraviti kao naftovode. Paralelno, Zapad bi trebao zabraniti zapadnim naftnim servisnim kompanijama da rade u Rusiji, posebice Schlumbergeru koji tamo nastavlja raditi.
Na pitanje treba li svijet rusku naftu, odgovara da trenutno globalno tržište nafte doživljava prezasićenost. Cijene padaju unatoč pokušajima Saudijske Arabije i Rusije da smanje proizvodnju. Sjedinjene Države su u potpunosti nadoknadile svoje rezove. Trenutačno proizvodi više nafte nego ijedna zemlja ikada, 13,2 milijuna barela dnevno , i može lako povećati proizvodnju ako Bidenova administracija poništi prošlotjednu pauzu izvoza LNG-a. Nekoliko drugih zemalja koje nisu članice OPEC-a također su povećale svoju proizvodnju. Ovo je pravo vrijeme za udar na ruski izvoz nafte.
Zapadni bi se cilj trebao kretati od eliminacije ruskog izvoza plina i smanjenja cijene izvoza nafte do eliminacije ruskog izvoza nafte i naftnih derivata, koji je iznosio otprilike 230 milijardi dolara 2021. godine. Budući da se približno polovica ukupnog ruskog izvoza sastoji od nafte, efektivna nafta sankcije i ukrajinsko bombardiranje mogli bi srezati značajan dio ukupnog izvoza - 628 milijardi dolara 2022. i 460 milijardi dolara 2023. Tada će Rusija biti prisiljena kleknuti i neće imati drugog izbora nego ograničiti svoje vojne izdatke, napisao je Åslund u analizi za švedski list.
POGLEDAJTE VIDEO: Nije Starbucks nego StarsCoffee, nije Cola nego Dobra: Ovako je Putin odlazak zapadnih kompanija pretvorio u ekonomsko čudo
