U dolini Neretve, između mjesta Konjic i Jablanica u Hercegovini, koju obično prekriva jezerska voda duboka do 80 metara, od kraja siječnja vidljivo je samo muljevito tlo, a na nekim lokacijama ponovno se mogu opaziti nadgrobni spomenici potopljeni 50-ih godina prošlog stoljeća, kada je nastalo akumulacijsko jezero kao dio projekta gradnje brana i hidroelektrana na Neretvi.
Jezero je uobičajeno dugo do 30 kilometara i zauzima više 1400 hektara površine te ga nastanjuje bogati riblji fond, uključujući pastrvu i šarana.
Uništen riblji fond
Ekolozi i organizacije zadužene za zaštitu ribljeg fonda i ribolov tvrde kako je ispuštanjem gotovo cjelokupnog kapaciteta jezera sve to uništeno.
"Ovo je potpuna katastrofa, uništeno je više od dva milijuna ribljih jedinki i to nisu paušalne ocjene već podaci s terena, izravno povezani s aktualnim studijama koje su rađene o flori i fauni u jezeru, a izradile su ih dvije znanstvene institucije - Prirodnomatematički fakultet i Poljoprivredni fakultet iz Sarajeva", izjavio je za portal KlixMirsad Trešnjo, tajnik Organizacije sportskih robolovaca Konjic, koja je zakonski upravitelj ribolovnog područja Konjica što ga čine rijeka Neretva s pritokama te Boračko i Jablaničko jezero.
Direktor Hidroelektrane Jablanica Ramiz Zahirović potvrdio je kako su zbog sušnog razdoblja i velike potražnje za električnom energijom tijekom siječnja bili prisiljeni maksimalno eksploatirati zalihe vode u akumulacijskom jezeru, ali dodaje kako je sve to učinjeno uz potrebno planiranje u koje je bila uključena i Agencija za vodno područje Jadranskog mora.
U izjavi za "Dnevni avaz" istaknuo je kako ovo nije prva takva situacija jer se nešto slično dogodilo i 2005. godine.
Njegovo je stajalište kako ekolozi pretjeruju u ocjenama o učinjenoj šteti.
"Nije da nema štete, ali pričati o tome da je nastala ekološka katastrofa mislim da je definitivno preuveličano", tvrdi direktor hidroelektrane koji ima teoriju po kojoj riblji fond "nije nestao nego je migrirao".
Planira se poribljavanje jezera
Najavio je kako će stoga Elektroprivreda BiH, sukladno svojim obvezama, obaviti poribljavanje Jablaničkog jezera čim se razina jezera normalizira.
Profesor zoologije i ekologije na sveučilištu "Džemal Bijedić" u Mostaru Sanel Riđanović smatra pak kako stvari nisu ni iz bliza tako jednostavne te da je pričinjena šteta zapravo nepopravljiva, posebice po riblji fond koji se udomaćio otkako je nastalo Jablaničko jezero 1953. godine.
"Neke endemske vrste kada jednom nestanu, nikad se više neće vratiti. Možda će trebati dvadeset, pedeset ili sto godina za povratak na neko ranije stanje, ali to nitko sa sigurnošću ne može govoriti. U načelu, jednom kad narušiš vodeni ekosustav on se doista nikada ne može vratiti na ranije stanje", kazao je Riđanović.
Fotografije preuzete s portala Klix.ba
