Europska komisija u ponedjeljak je priopćila da je Hrvatskoj prošli tjedan iz Europskog fonda solidarnosti isplaćeno 277,8 milijuna eura bespovratne pomoći za saniranje posljedica potresa u Sisačkoj-moslavačkoj, Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji.
Europska unija odobrila je Hrvatskoj 319,2 milijuna eura za saniranje šteta od potresa koji su pogodili središnju Hrvatskoj krajem 2020. i početkom 2021. godine.
U kolovozu prošle godine isplaćeno je 41 milijun eura predujma, a u četvrtak ostatak od 277,8 milijuna eura.
"Hrvatska je doživjela dva strašna potresa u ožujku 2020. te niz potresa u prosincu 2020. i siječnju 2021. Financijska potpora iz Europskog fonda solidarnosti pridonijet će naporima na oporavku nakon razaranja u potresima te predstavlja vidljiv znak solidarnosti EU-a", rekla je povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira.
Komisija je krajem listopada, na temelju zahtjeva koji je Hrvatska podnijela za naknadu sredstava za sanaciju štete nastale u potresima, predložila iznos od 319,2 milijuna eura. Postupak odobravanja toga prijedloga završen je sredinom prosinca u Vijeću EU-a i Europskom parlamentu.
Hrvatska je prije toga već primila 683,7 milijuna eura bespovratne pomoći za saniranje posljedica razornog potresa u Zagrebu iz ožujka 2020., što ukupno čini više od milijardu eura bespovratne pomoći.
Ministar graditeljstva Darko Horvat izjavio je prije dva tjedna da "više nitko ne može reći da obnova na Baniji nije započela" te da će imati obraza doći u Petrinju 28. prosinca, na dan Hrvatskog potresnog inženjerstva, kada je i godišnjica prvog petrinjskog potresa.
Rekao je da je dosad obnovljeno 1100 objekata koji su trebali nekonstrukcijsku obnovu, a da su građevinari uvedeni u konstrukcijsku obnovu još oko 400 objekata.
Ali, kad su 29. prosinca članovi Vlade s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem posjetiti Baniju, Banijci nisu bili jednako zadovoljni kao Horvat. Dočekali su ih zvižduci, poletjela je prema premijeru čak i gruda snijega.
