Više od deset država koje ne posjeduju i protive se nuklearnom naoružanju, uključujući Kanadu, Njemačku i Japan, okupilo se u utorak u Švedskoj kako bi osnažili zahtjeve za nuklearnim razoružanjem.
Susret je bio usredotočen na Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT) koji će se temeljito analizirati na konferenciji iduće godine.
Zemlje sudionice su se suglasile da je "NPT temelj međunarodnog djelovanja prema razoružanju i neširenju nuklearnog oružja", rekla je Margot Wallstrom, ministrica vanjskih poslova Švedske.
"Bez ikakve sumnje, NPT je bio uspješan u sprečavanju širenja nuklearnog naoružanja, položivši temelje za značajna smanjenja nuklarnog arsenala i za veću upotrebu nuklearne energije u miroljubive svrhe", stoji u zajedničkoj deklaraciji.
No sudionici su zabrinuti zbog uloge nuklearnog oružja u "sve lošijem međunarodnom sigurnosnom okruženju".
"Retorika povezana s nuklearnim oružjem se mijenja, i to na gore. NPT treba vjetar u leđa", rekao je novozelandski ministar pravosuđa Andrew Little.
NPT je stupio na snagu 1970. i do danas ga je ratificiralo 189 država.
Zajedničkom deklaracijom podržan je iranski nuklearni sporazum iz 2015., a denuklearizacija korejskog poluotoka nazvana je "trajnim ciljem".
Iran i svjetske sile 2015. su postigli sporazum kojim se želi spriječiti Teheran da razvije nuklearni arsenal.
SAD se prošle godine povukao iz tog dogovora te je uveo niz sankcija koje su pogodile iransko gospodarstvo.
Iran je prošli mjesec poručio kako se i dalje drži dogovora no da će učetvorostručiti svoju proizvodnju obogaćenog uranija, čime bi mogao prekršiti maksimum dopuštene zalihe.
Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Yukija Amano u ponedjeljak je potvrdio da je Iran ubrzao obogaćivanje uranija.
Na sastanku u Stockholmu sudjelovale su Argentina, Kanada, Etiopija, Finska, Njemačka, Indonezija, Japan, Jordan, Kazahstan, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Južna Koreja, Španjolska i Švicarska.
