Migranti obično plaćaju 700 eura za putovanje preko mora do Europe, a za tu cijenu samo mogu dobiti mjesto na prekrcanim i poroznim brodovima.
Prošle je godine zabrinuta Tarikova obitelj, koja pripada srednjoj sirijskoj klasi, platila 7000 eura da im sin bezbrižno stigne do Švedske. Iako je cijena bila "paprena", isplatila se. Za razliku od 2500 nesretnika koji su se ove godine utopili pokušavajući stići morskim putem iz Sjeverne Afrike do Europe, Tarik je do Skandinavije stigao sigurno i relativno udobno.
Nije htio živjeti na račun roditelja
Tarik je živio u centru Damaska, koji je ostao relativno pošteđen ratnih razaranja. Ali tamošnje mladiće redovito zovu u vojsku. A ako ih poziv mimoiđe, suočeni su s razorenom ekonomijom i gotovo nikakvim šansama da se zaposle.
"Našao sam se u situaciji da moram birati između života na 'grbači' roditelja i pokušaja pronalaženja boljeg života u inozemstvu", rekao je Tarik agenciji Reuters.
Prvo se godinu i pol trudio pronaći posao preko interneta, poslao bezbrojne prijave i upite, ali rezultata nije bilo. Tada je dobio poslovnu vizu i otišao u UAE, gdje su mu rođaci imali malu tvrtku. Taj je poduzetnička avantura, međutim, brzo propala i Tarik se opet našao na početku. Misli su mu se opet okrenule Europi.
Putovanje "prvom klasom"
Kad ga već nisu mogli odgovoriti od te namjere, roditelji su odlučili platiti najsigurnije putovanje.
"Malo smo istraživali i otkrili da, ako platite više, možete putovati 'prvom klasom'", rekla je Tarikova majka Rema, koja je ostala na Bliskom istoku. "Željeli smo biti sigurni da mu neće pasti ni dlaka s glave".
Tarikov put iz Dubaija počeo je komercijalnim letom do Turske, u koju Sirijci mogu stići bez prevelikih birokratskih zapreka. U Istanbulu su ga sunarodnjaci spojili s krijumčarima. Nakon tjedna provedenog u hotelu, iz Istanbula je opet zrakoplovom odletio do Izmira, gdje se ukrcao na mali, ali udobni brod i krenuo na kratku plovidbu do grčkog otoka Roda.
Suprotno od mase drugih izbjeglica koji na Sredozemlju strahuju za život, Tarik je samo morao brinuti da ih ne presretne grčka obalna straža. To se nije dogodilo i krijumčari su ga iskrcali na jednoj od plaža. Slijedeći njihove upute taksijem se uputio do najbliže policijske postaje i registrirao se kao izbjeglica.
Živi na sjeveroistoku Švedske
Grčka mu je policija rekla da ne smije napuštati otok, ali Tarik je to zanemario i ponovo se spojio s krijumčarima koji su ga, opet sigurno, prebacili do Atene. U jednom atenskom hotelu čekala ga je lažna francuska putovnica i slovačka osobna iskaznica. S tim se dokumentima bezbrižno ukrcao na let za Francusku. Kad je sletio, bio je duboko u Schengenskoj zoni i mogao je dalje do Švedske bez ikakvih zapreka.
Tarik je jedan od 81 tisuće izbjeglica koji su prošle godine zatražili azil u Švedskoj, zemlji s dugom tradicijom prihvata izbjeglica. Već idućeg dana zatražio je i dozvolu stalnog boravka. Sada živi u Bolidenu na sjeveroistoku Švedske.
"Nadam se da ću se za koju godinu moći vratiti na Bliski istok sa svojim švedskom putovnicom", rekao je.
