"Ovi podaci WHO-a dovoljni su da nas iznimno zabrinu. Hitno je potrebno poduzeti akciju protiv onečišćenja atmosfere", rekla je voditeljica WHO-ova Odjela za javno zdravlje i okoliš, dr. Maria Neira, upozorivši da je problem akutniji u gradovima, no i da je zrak u ruralnim područjima mnogo lošije kvalitete nego što mnogi misle.
Prema podacima iz izvješća, u siromašnijim zemljama zrak je onečišćeniji nego u zemljama razvijenog svijeta, no zagađenje "utječe na sve zemlje u svijetu i na sve dijelove društva", upozorila je dr. Neira, pozvavši vlade da smanje broj vozila na cestama, poboljšaju način zbrinjavanja smeća, angažiraju se na obnovljivim izvorima energije i na smanjenju stakleničkih plinova.
Podaci s 3000 mjesta u svijetu
Izvješće se temelji na podacima s 3000 mjesta u svijetu, većinom je riječ o gradovima, a izrađeno je u suradnji s britanskim Sveučilištem u Bathu.
Zaključeno je da čak 92 posto svjetske populacije živi u mjestima ili gradovima u kojima razina kvalitete zraka prelazi granicu koju propisuju standardi WHO-a.
Najopasnije je zagađenje lebdećim česticama - smjese čvrstih tvari i kapljica. Neke čestice emitiraju se izravno, a druge nastaju kada zagađenje emitirano iz različitih izvora međusobno reagira u atmosferi. Lebdeće čestice pojavljuju se u širokom rasponu veličina. One manje od 10 mikrometara u promjeru (manje od širine jedne dlake ljudske kose), toliko su male da se mogu probiti u pluća, gdje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene tegobe.
Te "fine", najsitnije čestice promjera 2,5 mikrometra i one još manje toliko su sićušne da se mogu detektirati samo elektroničkim mikroskopom. Glavni izvori finih čestica su motorna vozila, termoelektrane, loženje drva i ugljena u individualnim ložištima, šumski požari, spaljivanje poljoprivrednih površina, neki idustrijski procesi i svi ostali procesi sagorijevanja.
Čestice prodiru duboko u pluća
Lebdeće čestice manje od 10 mikrometra (PM10) udišu se zajedno sa zrakom i prodiru duboko u pluća. Tako se mnoge kemikalije opasne za ljudsko zdravlje prenose do unutarnjih organa, uzrokujući širok niz oboljenja od kojih neka završavaju smrću, uključujući rak, osobito rak pluća, moždani udar, kao i oštećenja na fetusu. Otkrivena je snažna povezanost između zagađenja s PM10 i većinom bolesti organa za disanje, bolesti srca, a posljedično i povećanom smrtnošću.
Uz iznimku nekih područja obiju Amerika, u svim ostalim područjima svijeta manje od 20 posto populacije živi u mjestima gdje kvaliteta zraka odgovara normama WHO-a.
Najgore pogođena Kina
Za onečišćenje zraka nije odgovorna samo ljudska aktivnost nego i pješčane oluje, osobito u područjima smještenim blizu pustinja.
Zahvaljujući sofisticiranim mjerenjima koja se obavljaju satelitima, stručnjaci se nadaju da će potaknuti države na veći angažman u očuvanju planeta. Neira ističe da UN-ova agencija danas raspolaže s više informacija o zagađenju nego ikada dosad.
NEMOGUĆI UVJETI: Slike Pekinga pokazuju zašto se treba na vrijeme pozabaviti zagađenjem
U izvješću WHO-a stoji i da je onečišćenje zraka odgovorno za smrt više od šest milijuna ljudi godišnje. Od posljedica unutarnjeg zagađenja umire manje ljudi, a od posljedica vanjskog onečišćenja više od tri milijuna stanovnika našeg planeta.
Gotovo 90 posto smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem zraka događa se u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, ističe WHO. Najteže su pogođena područja Kine, Malezije i Vijetnama. Kažu i da nisu pronašli uvjerljiv dokaz po kojemu maske što se u nekim zemljama svijeta nose preko usta i nosa uspijevaju filtrirati prljavštinu iz zraka.