Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je francuskom predsjedniku i njemačkom kancelaru u telefonskom razgovoru u ponedjeljak da planira priznati dvije odmetnute ukrajinske pokrajine.
Putin je večeras doista i priznao proruske pobunjeničke teritorije kao neovisne republike. "Modernu Ukrajinu je stvorila Rusija, boljševička Rusija. Ukrajina nama nije samo susjedna zemlja. Ona je neodvojiv dio naše povijesti, u kojoj žive naši prijatelji i rodbina", rekao je Putin te je situaciju na istoku Ukrajine nazvao "kritičnom".
Putin je naredio svom ministarstvu obrane da uputi ruske mirovne snage u odmetnute regije na istoku Ukrajine, pokazuje uredba objavljena rano u utorak, nakon što je Putin priznao njihovu neovisnost,
Putin je ranije potpisao uredbe o priznanju samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, prkoseći prijetnjama Zapada da će taj potez smatrati nezakonitim i da će uništiti šanse za diplomatsko rješenje krize.
Snimka kolone vozila
Turski portal Conflict objavio je na Twitteru videozapis kolone vozila za koji tvrde da se radi o ruskim oklopnim transporterima koji navodno ulaze u Donbass. "Ruski oklopni transporteri i autobusi sa vojnicima ulaze u Donjeck", stoji u opisu snimke.
Turska je pozvala svoje stanovnike na istoku Ukrajine da napuste regiju.
'Opravdanje za invaziju'
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg oštro je osudio rusko priznanje odmetnutih proruskih regija Donjecka i Luganska na istoku Ukrajine.
Stoltenberg je optužio Rusiju da si priznanjem stvara opravdanje za novu invaziju.
"Moskva nastavlja potpirivati sukob na istoku Ukrajine pružajući financijsku i vojnu pomoć separatistima. Pokušava i režirati preduvjete da još jednom napadne Ukrajinu", rekao je glavni tajnik NATO-a.
"To potkopava ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet, uništava napore za mirno rješenje krize i krši Sporazume iz Minska kojih je Rusija potpisnica", rekao je Stoltenberg.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na tvitao je da Ukrajina traži hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a zbog "ilegalnih poteza Rusije" te je otkrio da su već poslali zahtjev.
Amerika najavila nove sankcije
Američki predsjednik Joe Biden uskoro će izdati izvršnu naredbu kojom će zabraniti "nova ulaganja, američko financiranje i trgovinu" s dvije odmetnute regije istočne Ukrajine koje je Putin u ponedjeljak priznao neovisnim entitetima, objavila je Bijela kuća.
Dok je Putin govorio za drvenim uredskim stolom koji je bio okružen ruskim zastavama, pala je vrijednost ruske rublje, valute koja je već pod pritiskom zbog velike ruske vojne prisutnosti blizu Ukrajine.
Njemačka se u ponedjeljak pridružila nizu zemalja koje rusko priznanje dviju ukrajinskih odmetnutih regija smatraju "besramnim kršenjem međunarodnog prava" i namjerava odgovoriti na taj potez.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock priopćila je da se Njemačka konzultira sa saveznicima o odgovoru na ruski potez.
"Današnje priznanje dviju separatstičkih, samoproglašenih narodnih republika na istoku Ukrajine besramno je kršenje međunarodnog prava i težek udarac svim diplomatskim naporima za mirno rješenje krize", rekla je Baerbock.
"Njemačka stoji uz Ukrajinu i njezine međunarodno priznate granice. Reagirat ćemo na ovo kršenje međunarodnog prava. O tome se savjetujemo s našim partnerima", poručila je.
Veći pritisak na Rusiju
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres rekao je u priopćenju da rusku odluku o priznanju neovisnosti ukrajinskih separatističkih teritorija smatra "povredom teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Ukrajine".
Ona je "nespojiva s načelima Povelje UN-a", dodao je UN-ov glavni tajnik u tekstu.
"UN u skladu s rezolucijom Opće skupštine i dalje u cijelosti podupire suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u međunarodno priznatim granicama", dodao je Guterres.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je također osudio odluku Putina da prizna neovisnost proruskih separatističkih regija na istoku Ukrajine i zatražio da se Moskvi uvedu "ciljane europske sankcije", priopćila je Elizejska palača.
Francuski predsjednik je zatražio "izvanredan sastanak UN-ova Vijeća sigurnosti", osudivši "jednostrano kršenje međunarodnih obveza Rusije i povredu ukrajinskog suvereniteta", navodi se u priopćenju.
Macron je također sazvao hitnu sjednicu nacionalnog vijeća sigurnosti na temu najnovijeg razvoja događaja povezanog s Ukrajinom.
Britanski premijer Boris Johnson rekao je da Zapad sada treba izvršiti što veći pritisak na Rusiju.
Sjedinjene Države objavile su da bi Rusija mogla izvršiti invaziju na Ukrajinu sa 190.000 vojnika koje je nagomilala blizu granice s tom susjednom zemljom. Iako rastu napetosti na istoku Ukrajine u posljednja tri dana, Zapad i Rusija ističu da daju prednost diplomatskom rješenju krize. No, hoće li te napore zakomplicirati rusko priznanje odcijepljenih regija?
Neovisne 'narodne republike'
Proruski separatisti u regijama Donjeck i Lugansk - zajedno poznati kao Donbas, odmetnuli su se od ukrajinske vlade 2014. i proglasili se neovisnim "narodnim republikama", ali sve do danas nisu priznate. Ukrajina navodi da je od početka sukoba poginulo oko 15.000 ljudi.
Rusija poriče da je uključena u sukob, ali je podržavala separatiste na brojne načine, tajno im je slala vojnu potporu, financijsku pomoć, zalihe cjepiva protiv covida-19 i izdala najmanje 800.000 ruskih putovnica stanovnicima tih regija. Moskva je uvijek poricala da planira invaziju na Ukrajinu.
Priprema za vojsku?
Rusija po prvi put govori da Donbas ne smatra dijelom Ukrajine. To bi moglo otvoriti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regije, uz argument da intervenira kao saveznica kako bi ih zaštitila od Ukrajine.
Ruski parlamentarac i bivši politički čelnik Donjecka, Aleksandr Borodaj rekao je u siječnju za Reuters da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad dijelovima regija Donjeck i Lugansk koje još uvijek kontroliraju ukrajinske snage. Ako se to dogodi, moglo bi doći do otvorenog vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine.
Rusko priznanje zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još uvijek nisu provedeni, a do sada su ga sve strane pa i Moskva, smatrale najboljom šansom za rješenje sukoba.
Sporazumima se zahtijeva veliki stupanj autonomije za dvije regije unutar Ukrajine.
Odgovor Zapada
Zapadne vlade se mjesecima redaju s upozorenjima Moskvi da bi bilo kakvo kretanje ruskih vojnih snaga preko ukrajinske granice izazvalo snažan odgovor, uključujući stroge financijske sankcije.
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je prošli tjedan da bi priznanje "dodatno potkopalo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo grubo kršenje međunarodnog prava te izazvalo dodatnu sumnju u rusku tvrdnju da je predana diplomaciji radi postizanja mirnog rješenja ove krize".
Dodao je da će to zahtijevati "brz i čvrst" odgovor Sjedinjenih Država i saveznika.
Nije prvi put
Je li Rusija ranije već učinila nešto slično? Da - priznala je neovisnost Abhazije i Južne Osetije, dvije odcijepljene gruzijske regije nakon kratkog rata s Gruzijom 2008.
Moskva im je osigurala veliku novčanu potporu, proširila rusko državljanstvo na stanovništvo tih regija i premjestila tisuće vojnika ondje.
U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje odcijepljenih regija kako bi opravdala otvorenu vojnu prisutnost u susjednoj, bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vrijeme utiša težnje Gruzije za članstvom u NATO-u, uskraćujući joj punu kontrolu nad vlastitim teritorijem. Isto bi vrijedilo za Ukrajinu.
S druge strane, Moskvi prijete sankcije i osuda međunarodne zajednice zbog napuštanja mirovnog procesa iz Minska nakon što je dugo tvrdila da mu je predana. Isto tako, opterećivat će je odgovornost za dva teritorija koja su opustošena u osam godina rata i kojima je potrebna velika gospodarska potpora.
Johnson: 'To je kršenje međunarodnog prava'
Rusko priznanje odmetnutih pokrajina na istoku Ukrajine jasno je kršenje međunarodnog prava, rekao je u ponedjeljak britanski premijer Boris Johnson.
"Vladimir Putin je upravo objavio da Rusija priznaje odmetnute republike Donjeck i Lugansk. To je jednostavno kršenje međunarodnog prava. To je flagrantno kršenje suvereniteta i integriteta Ukrajine", rekao je Johnson na tiskovnoj konferenciji.
Dodao je da tek treba vidjeti što će točno sada događati na istoku Ukrajine, ali da zapad mora pritisnuti Rusiju što je više moguće.
"Morat ćemo čekati da vidimo što će točno biti u Donecku i Luhansku. Rekao sam ranije da sankcije ovise o prvom koraku ruskog ulaska ondje", kazao je Johnson. "Ovo što se dogodilo je krajnje loša vijest".
Drugi koji se oglasio nakon Putinova priznanja proruskih regija bio je latvijski ministar vanjskih poslova Edgars Rinkevics. "Priznanje takozvanih narodnih republika Donecka i Luhanska flagrantno je kršenje ukrajinskog teritorijalnog integriteta. Latvija to najstrože osuđuje i traži da EU odmah uvede sankcije Rusiji".
EU najavila sankcije
Europska unija je u ponedjeljak najoštrije osudila odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da prizna neovisnost odmetnutih ukrajinskih pokrajina Donjeck i Lugansk te najavila sankcije protiv odgovornih za taj potez.
“Taj je korak očito kršenje međunarodnog prava kao i sporazuma iz Minska”, rekli su u zajedničkoj izjavi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. “Unija će reagirati sankcijama protiv onih koji su uključeni u ovaj nezakonit čin”, upozorili su.
Europski čelnici su također izrazili punu potporu neovisnosti, suverenosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.
Putin vjeruje da će Zapad uvesti sankcije
Podsjetimo, Putin je danas priznao neovisnost proruskih separatista u Ukrajini, obrušivši se na Ukrajinu i Zapad koji je po njegovu mišljenju tu zemlju pretvorio u "poprište rata".
"Mislim da je nužno donijeti takvu odluku koja je odavno sazrela: odmah priznati neovisnost Narodne republike Donecka i Narodne republike Luhanska", rekao je u televizijskom obraćanju, zatraživši od ruskog parlamenta da "potvrdi tu odluku i ratificira ugovor o prijateljstvu i pomoći s tim dvjema republikama".
Putin je dodao da vjeruje da će Zapad uvesti sankcije Moskvi neovisno o njezinim potezima u vezi s Ukrajinom i dodao da njegova zemlja ima pravo odgovoriti. Također je istaknuo da Rusija ima pravo braniti svoju sigurnost i dodao da se nikada neće odreći svoje suverenosti i nacionalnih vrijednosti.
Optužio je Sjedinjene Države i NATO da su Ukrajinu pretvorili u poprište rata i rekao da Moskva strahuje od raspoređivanja vojnika NATO-a na tom području te da je zabrinut zbog američkih bespilotnih letjelica koje špijuniraju Rusiju. Putin je rekao da su NATO-ovi centri za obuku u Ukrajini prerasli u vojne baze i da Moskva potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u smatra izravnom prijetnjom.
Okomivši se na Ukrajinu, rekao je da su neonacisti u usponu, da su rašireni oligarhijski klanovi i da je bivša sovjetska republika američka kolonija s marionetskim režimom. Ruski predsjednik je opisao istočnu Ukrajinu kao drevno rusko tlo, a modernu Ukrajinu državom koju su stvorili boljševici nakon revolucije 1917.
Ocijenio je da Ukrajina nikada nije imala tradiciju istinske državnosti i požalio se jer je postsovjetska Ukrajina željela dobiti sve što je mogla od Moskve, bez da je išta učinila zauzvrat. Dok je Putin govorio za drvenim uredskim stolom koji je bio okružen ruskim zastavama, pala je vrijednost ruske rublje, valute koja je već pod pritiskom zbog velike ruske vojne prisutnosti blizu Ukrajine.
