Američki predsjednik Donald Trump i njegov ruski kolega Vladimir Putin mogli bi se uskoro sastati kako bi razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. To je 22. veljače objavio zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, prenosi Deutsche Welle.
Ako do tog susreta dođe, to će učvrstiti tektonski pomak i udaljavanje od desetljećima ustaljene američke vanjskopolitičke doktrine - one koja je Sjedinjene Američke Države podrazumijevala kao branitelja globalnog poretka zasnovanog na vrijednostima, a Rusiju kao kršiteljicu tih pravila.
Preispitivanje dugogodišnje sigurnosne alijanse SAD-a s nekadašnjim saveznicima i istomišljenicima sada je neizbježno.
"Ljudi nisu sigurni hoće li Sjedinjene Države ostati uz svoje saveznike i prijatelje", kaže Kristine Berzina, direktorica odjela Geostrategy North u njemačkom Marshallovom fondu. "Rusija je jasno stavila do znanja da Sjedinjene Države vidi kao protivnika. Ona je svoj rat u Ukrajini predstavila kao rat protiv NATO-a. I pored toga, Trump i njegovi dužnosnici koriste vrlo blagu retoriku i, štoviše, nude Rusiji poticaje, koji joj daju do sada nezabilježene gospodarske mogućnosti."
'Duboko uvredljivo' za Europljane
Pomak u američkoj politici dogodio se u svega nekoliko dana, počevši od telefonskog razgovora između Trumpa i Putina 12. veljače, koji je de facto okončao američke napore da Kremlj ostane međunarodno izoliran nakon invazije na Ukrajinu prije tri godine.
Nakon telefonskog razgovora uslijedio je sastanak u Saudijskoj Arabiji, na kojem su sudjelovale visoke delegacije predvođene šefovima ruske i američke diplomacije Sergejom Lavrovim i Markom Rubiom. To je bio prvi izravni sastanak od početka rata. Bio je to susret predstavnika agresorske države i države koja je nekada vojno najviše pomagala Ukrajini, ali bez nazočnosti ukrajinskih predstavnika i saveznika iz Europe.
Kristine Berzina je naglasila da je održavanje samita u Saudijskoj Arabiji, umjesto u neutralnim zemljama poput Švicarske, usmjerilo diskusiju o europskoj sigurnosti izvan starog kontinenta.
"Mislim da mnoge Europljane duboko vrijeđa to što su ignorirani", smatra Berzina. "Jedna je stvar biti u prostoriji i raspravljati, a sasvim druga stvar je – nikako ne biti pozvan."
Trump krivi Zelenskog za invaziju Rusije na Ukrajinu
Nakon samita uslijedio je prijepor između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Američki predsjednik je za rusku invaziju okrivio Zelenskog i nazvao ga "diktatorom koji nije biran na izborima", ignorirajući činjenicu da je održavanje izbora teško u situaciji kada su mnogi građani na bojištu i ne mogu izaći na birališta, dok se sama zemlja bori za preživljavanje.
S druge strane, Zelenski je izjavio da Trump "nažalost živi u balonu dezinformacija", aludirajući na sličnost Trumpovih izjava s propagandnim narativima Kremlja.
Nema naznaka da bi se na summitu između Putina i Trumpa moglo napraviti prostora za druge lidere, što dodatno pokazuje pogoršanje odnosa između SAD-a s jedne i Ukrajine i Europe s druge strane. Ova situacija, kako ističe Pavel Baev, viši suradnik Centra za Sjedinjene Države i Europu pri Institutu Brookings, trebala bi natjerati Europu da sama pronađe način za jamčenje vlastite sigurnosti.
"Sve se svodi na to da Europa mora preuzeti veću odgovornost za jačanje svoje sigurnosti i da je europska sigurnost zapravo pitanje samih Europljana. Mnogo više truda treba uložiti u to", rekao je Baev.
Neizvjestan ishod
Nagla promjena američke vanjske politike šokirala je saveznike SAD-a. Međutim, Trumpovo nepovjerenje prema Ukrajini i Europi, kao i njegova naklonost prema Rusiji, iako iznenađuju nisu u potpunosti nerazumljivi, smatra Max Bergmann, direktor Programa za Europu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).
"Postoji mnogo teorija o tome zašto nova američka administracija sada surađuje s Rusijom – od Trumpovih poslovnih veza s ruskim oligarsima i pranja ruskog novca, preko ruskog uplitanja u izbore 2016. godine i pomaganja Trumpu, pa sve do Trumpove jednostavne sklonosti ka liderima-autokratima poput Putina", rekao je Bergmann. "Ali ono što je sigurno jest da je Trump oduvijek bio dosljedan po pitanju naklonosti prema Rusiji i svom nepoštovanju NATO-a."
No unatoč toj naklonosti, prvi sastanak američkog i ruskog predsjednika ne mora nužno donijeti rezultate koje Trump želi.
"Postoji vrlo jasna razlika između načina na koji Trump vidi rat – kao nešto besmisleno što treba što prije okončati – i načina na koji ga vidi Moskva, kao egzistencijalni sukob, u kojem su ugroženi ključni interesi ruske sigurnosti i opstanka", rekao je Baev iz Instituta Brookings. "Ovaj jaz je vrlo vidljiv i ne vidim nikakvu spremnost Moskve da promijeni svoj strateški pristup ratu u Ukrajini."
Šansa za podrivanje američke moći
Osim dogovora koji Trump traži s Rusijom za okončanje rata u Ukrajini, američki predsjednik bi mogao otkriti da bliža suradnja s Moskvom donosi ograničenu stratešku korist za SAD – ako ne i direktnu štetu.
"Ne znam zašto bismo željeli osnažiti našeg glavnog neprijatelja", rekao je Bergmann. "SAD nema nikakvu gospodarsku korist od suradnje s Rusijom. Možda nešto u pogledu minerala, ali kad je riječ o perspektivama uvoza nafte i plina iz Rusije, koji čini polovicu ruske ekonomije, mi smo tržišni konkurenti."
Navodno je na stolu ažurirani deal o ukrajinskim sirovinama. Zelenski je ranije odbio prvobitni prijedlog Trumpove administracije, prema kojem bi Ukrajina SAD-u predala nalazišta rijetkih metala u vrijednosti od oko 500 milijardi dolara kao nadoknadu za pruženu pomoć nakon izbijanja rata – što je još jedan dokaz Trumpove logike pregovaranja - „transakcijalizma".
Bergmann očekuje da će Putin iskoristiti priliku koju mu pruža Trumpova administracija kako bi dodatno oslabio američku globalnu moć.
"Mislim da bi Rusija brzo djelovala izazivajući kaos u svijetu, kako SAD ne bi imao priliku da u narednih četiri ili pet godina, s nekom novom administracijom, ponovo uspostave red", rekao je Bergmann. "Bilo bi to veoma opasno i nestabilno globalno okruženje u kojem bi postojeći međunarodni poredak – zasnovan na tome da se druge države ne smiju napadati – bio potpuno narušen."
Gubitak povjerenja američkih saveznika
Ako su savezi ključ američke globalne moći, onda bi njihovo slabljenje također oslabilo američku učinkovitost na svjetskoj sceni.
"Ako Trump djeluje kao da prodaje Europu, kao što se neki pribojavaju, što će onda učiniti s Japanom? Ili s Tajvanom?", pita se Kristine Berzina. "SAD je imao ogromnu globalnu moć zahvaljujući svojoj snazi privlačenja, koja je natjerala mnoge saveznike da se bore i ginu uz SAD na Bliskom istoku. Ta moć će nestati ako američki saveznici više ne budu vjerovali SAD-u."
Još nije jasno hoće li sastanak između Trumpa i Putina označiti trajni gubitak povjerenja u SAD, ali bi mogao postati povijesni trenutak u kojem američki lider bolje nalazi zajednički jezik s autokratima i njihovim režimima u svijetu, ostavljajući vakuum za liderstvo na globalnoj sceni, bazirano na vrijednostima.
POGLEDAJTE VIDEO: Davor Ivo Stier o Trumpu i Rusiji: 'SAD-u glavni protivnik više nije Rusija, nego Kina'
