Jedva da itko u Ukrajini može razumjeti izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa kako je žilava i uporna borba te zemlje protiv napada Rusije „kriva“ za tako dug rat, a kako je i predsjednik Volodimir Zelenski „nedemokratski“ predsjednik. Jer doista novi izbori u Ukrajini nisu održani u roku i samo ovaj američki predsjednik ne može znati kako nisu održani jer ta država već tri godine ratuje za svoju slobodu i neovisnost, piše Keno Verseck za Deutsche Welle.
No izjave Donalda Trumpa su zaprepastile i mnoge, osobito u državama središnje i istočne Europe. Jer tu nije riječ samo o podršci Ukrajini, nego i o temeljnom pitanju u ovom ratu: mogu li se dopustiti promjene granica vojnom silom? Do kuda Vladimir Putin onda smije slati svoje tenkove? I sastanak ministara vanjskih poslova SAD i Rusije u Rijadu za čelnika ureda rumunjskog predsjednika Cristiana Diaconescua izgleda kao priprema za „novu Jaltu“ i diobu interesnih zona preko karte Europe. Je li Trump spreman prepustiti Putinu i Rumunjsku i povući američke vojnike stacionirane u toj zemlji?
Iskustvo Münchena
Rumunjski politolog Vladimir Tismaneu ne oklijeva sastanak u Rijadu nazvati „izdajom“ i Ukrajine i vrijednosti za koje se zalaže Zapad. Isto tako, Rijad glatko uspoređuje s „novim Münchenom“, sporazumom kojim su 1938. zapadne zemlje prepustile Hitleru područje Čehoslovačke naseljen njemačkom manjinom – i što se brzo pretvorilo u nacističku okupaciju čitave zemlje i svjetski rat.
Na taj sporazum aludira i poljski predsjednik Donald Tusk: povodom Minhenske konferencije o sigurnosti je na socijalnoj mreži napisao: „Kao turist volim taj grad. Kao povjesničar i političar mogu danas samo reći: München – NIKAD VIŠE.“ Tusk neumorno upozorava: „Prisiljena kapitulacija Ukrajine će značiti kapitulaciju čitave zapadne zajednice.“
Diljem zemalja koje su okusile biti dio sovjetskog Istočnog bloka se širi bojazan kako će opet biti prepuštene Rusiji. U Rumunjskoj i susjednoj Moldaviji se stalno redaju incidenti s ruskim raketama i letjelicama i tek ove veljače je rumunjski parlament prihvatio zakon kojim se odobrava obaranje takvih ruskih projektila. Privremeni rumunjski predsjednik Ilie Bolojani upozorava: „Sigurnost Ukrajine je i sigurnost Europe i Rumunjske. Mi ne stojimo na strani Ukrajine samo iz humanitarnih razloga, nego jer je to i iz strateških interesa naše zemlje."
Čudna sloga Washingtona i Moskve
A što su „strateški interesi" nove američke vlade, Europljani u to više ne mogu biti sigurni. Ne samo Elon Musk koji podržava populističke stranke u Europi koje također redom pokazuju razumijevanje za politiku Kremlja, nego je nedavno u Münchenu američki potpredsjednik Vance optužio Rumunjsku što je poništila prvi krug predsjedničkih izbora na kojima je ekstremistički i proruski kandidat Calin Georgescu osvojio najviše glasova.
Neke bivše članice Varšavskog sporazuma imaju razumijevanja za ovu popustljivost Washingtona prema Kremlju: osim Orbana u Mađarskoj je bugarski predsjednik Rumen Radev „pozdravio“ ovu „mirovnu inicijativu“ Trumpa i još jednom upozorio tamošnju vladu neka ne šalje bugarske vojnike u Ukrajinu – iako o tome nikad nije bilo niti riječi. Slična je reakcija i premijera Slovačke, Roberta Fica: nedavni europski sastanak u Parizu o podršci Ukrajini nazvao je sastanak „prijatelja rata" s kojima njegova zemlja „nema što tražiti".
Prepušteni smo sami sebi
Ali raspoloženje na istoku Europe prema novoj politici Washingtona je uglavnom drugačije: predsjednik Češke Petr Pavel je na socijalnoj mreži objavio kako je potrebna „solidna doza cinizma“ nazvati predsjednika Ukrajine diktatorom, a predsjednica bivše zemlje Sovjetskog Saveza Litve, Gitanas Nauseda je još jasnija kod pitanja, koliko se još Europa može pouzdati na ovu vladu u Washingtonu: „Moramo smjesta djelovati kako bi podržali Ukrajinu i ojačali sigurnost Europe. Dosta je brbljanja, vrijeme je za djelovanje.“ Ta zemlja je predstavila plan od šest točaka koji bi Europu doveo do veće neovisnosti i u pitanju obrane. Tu nije samo jačanje vlastitih oružanih snaga, nego i ulaganje u vojnu industriju Ukrajine uz još dosljednije sankcije protiv Rusije.
