Dok se svijet bori s pandemijom koronavirusa te priželjkuje kraj zaraze, stručnjaci poručuju da se već sada borimo s još jednom globalnom prijetnjom zaraznih bolesti. Kako prenosi Science Alert, bakterije otporne na antibiotike ne dobivaju toliko pažnje kao Covid, no da se bolesti koje te bakterije uzrokuju šire polako i postojano, umjesto da svijet poharaju u kratkom vremenskom razdoblju.
Međutim, stručnjaci ističu da bi bakterije mogle postati prijetnja na razini koronavirusa i da se to neće dogoditi "u laganom maršu". Prema američkom CDC-u, skoro tri milijuna Amerikanaca godišnje oboli od bakterijske infekcije otporne na antibiotike. Od toga njih 35.000 premine. Globalno gledano, 700.000 osoba godišnje umre od tih bakterijskih infekcija.
Stvaranje novih sojeva već poznatih bolesti
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa da bi, prema trenutnim stopama, dp 2050. godine oko 20 milijuna ljudi moglo godišnje preminuti od tih infekcija koje su otporne na antibiotike. Zbog pretjeranog propisivanja antibiotika, njihove prekomjerne upotrebe kod stoke i drugih čimbenika, mnoge su različite vrste bakterijskih infekcija, uključujući sojeve gonoreje, tuberkuloze i salmonele, izuzetno teško, ponekad čak i nemoguće liječiti.
To je zato što se mali dio bakterija koji prežive ove antibiotike razvija i razmnožava, razvijajući rezistenciju. Diljem svijeta samo od tuberkuloze rezistentne na antibiotike godišnje umre 230.000, prenosi Science Alert.
"Sve je vjerojatnije da će se ta bakterijska infekcija vrlo teško liječiti, a neizlječive bakterijske infekcije su loše. Neizlječive bakterijske infekcije nanose veliku štetu. One ubijaju ljude", rekla je za Insider Sarah Fortune, profesorica imunologije i zaraznih bolesti sa Sveučilišta Harvard.
'Riječ je o već postojećoj pandemiji koja se Covidom pogoršava'
Profesorica kalifornijskog Sveučilišta, Steffanie Strathdee, kaže da se ne razgovara dovoljno o ovoj prijetnji. Kaže da, za razliku od Covida koji se iznenada pojavio i potresao cijeli svijet, kriza otpornih bakterija je tinjala. Objasnila je da je to već pandemija i globalna kriza koja se pogoršava pod Covidom.
Tom Frieden, bivši direktor CDC-a i izvršni direktor tvrtke Resolve to Save Lives, rekao je za Insider da američkoj vladi treba agresivniji pristup u borbi protiv onoga što on naziva "bakterijama iz noćne more". Dodao je da bi se medicinska zajednica trebala usredotočiti posebno na to kako se zarazna bolest širi bolnicama.
"Apsolutno ne sumnjam da ćemo se za 20 ili 40 godina osvrnuti na zdravstvo kakvo je provedeno 2020. godine i odmahivati glavom u čudu kako su mogli dopustiti da se toliko infekcija proširi u zdravstvenim ustanovama. Jednostavno nismo ni blizu onog mjesta u kojem moramo biti u smislu prevencije i kontrole zaraze", rekao jeFrieden.
Bakteriofag ključan u borbi s ovim bakterijama
Osim razvoja novih antibiotika, rješenje bi mogla biti i vrsta virusa. Kategorija bakterijskih virusa zvana bakteriofagi prirodno cilja i ubija određene vrste bakterija. Ako se može pronaći određeni fag koji ubija bakterije kojima je osoba zaražena, tada se on može koristiti za liječenje njihove infekcije. Strathdee ima osobno iskustvo s ovom vrstom liječenja. Njezin je suprug zaražen superbakterijom 2015. godine, a kada antibiotici nisu djelovali, Strathdee je došla do ljudi koji su proučavali fage i superbakterije.
Gledajući kroz kanalizaciju i otpad iz dvorišta, gdje faga ima u izobilju, i kroz fage koje su već bili izolirali, istraživači su pronašli fag koji se podudara s bakterijama u Strathdeeovom izolatu. Ubrizgali su mu milijarde faga u fagovskom koktelu i on se potpuno oporavio, prenosi Science Alert.
"Ne samo da sam epidemiolog zarazne bolesti, već je život moje vlastite obitelji bio preokrenut i nikada nije bio isti kao posljedica superbakterija. A ako me zatekao nespremnu, zateći će sve ostale nespremnima jer prosječna osoba ne zna koliki je ovo problem ", rekla je profesorica Strathdee.
Kliničko ispitivanje terapije bakteriofagom
Centar koji je ona osnovala, IPATH, sada se priprema za početak prvog kliničkog ispitivanja fage terapije koje financira Nacionalni institut za zdravstvo.
"Ono što nam treba je ogromna biblioteka faga koja bi bila otvorenog koda, a koja bi se mogla koristiti za usklađivanje faga s određenom bakterijskom infekcijom i koristiti zajedno s antibioticima za liječenje tih superbakterija", rekla je Strathdee.
Stručnjaci također naglašavaju da SAD moraju bolje pratiti širenje superbakterija, razvijati antibiotike, istraživati fagoterapiju, pažljivije koristiti postojeće antibiotike i puno više ulagati u rješavanje ovog problema prije nego što postane veća kriza. Rješavanje problema također zahtijeva međunarodnu suradnju, rekao je Frieden.
"Suština je da nam treba pluripotentni odgovor, dakle kontinuirano financiranje zdravstvenih organizacija unutar američke vlade, uključujući CDC. To znači punu potporu Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kako u pogledu financiranja tako i mandata, a to znači i bolji, snažniji pristup prepoznavanju i ispravljanju praznina u spremnost širom svijeta", rekao je.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.