Čelnici država članica EU-a u četvrtak su donijeli povijesnu odluku u Bruxellesu o dodijeli kandidatskog statusa Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je odluku, nazvavši je “jedinstvenim i povijesnim trenutkom u bilateralnim odnosima”. Pojedine države, poput Kosova i BiH, na status kandidata čekaju godinama stoga im ova odluka nije baš sjela.
Razgovarali smo o ovoj temi s ekonomistom i politologom Kristijanom Kotarskim.
„Ukrajina nije država zrela za članstvo. Ako gledamo kriterije koje su ispunile države koje su se uključile u EU 2004. godine, zatim Bugarska i Rumunjska 2007. pa onda i Hrvatska 2013. godine, oni to ne ispunjavaju. Morate ispuniti neke kriterije vezane uz državnu administraciju, pravosuđe, vezano uz niz zakonodavnih akata koje trebate uskladiti. Ali nije jedino formalno-pravno usklađenje jedina poanta, poanta je da neke naše norme i procesi budu internalizirani i da jednostavno počinjete više živjeti na način na koji živi ostatak Europe.
Ukrajina je država koja ima velike probleme s korupcijom. Ovo je nekakva moralna podrška Ukrajincima i to podržavam. Poručuje im se: 'Izdržite. Imate nekakvo svjetlo na kraju tunela i europsku perspektivu', ali ja mislim da nije realno očekivati da Ukrajina ući u EU u narednih 10 ili 15 godina. Jednostavno ima toliko puno posla za obaviti prije nego što budu zreli za ulazak“, poručuje Kotarski.
'Tko će napuniti EU fondove?'
Kotarski najveću dugoročnu zamku vidi upravu u financijama.
„Ovdje postoji jedno vrlo škakljivo pitanje. Tijekom krize izazvane pandemijom imali ste praktički 'povuci-potegni' vezano uz 750 milijardi eura vrijedan Fond oporavka i otpornosti koji treba pomoći ekonomijama koje su posebno pogođene COVID krizom i vidite koliko je tu žući proliveno zbog novaca koje će netko dobiti, a netko ih treba uplatiti. Ako imate Ukrajinu koja će imati ogromne štete vezane uz ratna razaranja, netko će to konkretno trebati reparirati odnosno trebat će uložiti silne novce u infrastrukturu.
Ja u ovom trenutku ne vidim spremnost u Zapadnoj Europi da Ukrajina bude članica Europske unije i da može uzimati iz kohezijskih i strukturnih fondova ogromnu svotu novca. Tu se postavlja pitanje tko će napuniti te fondove dakle tko će platiti desetke milijardi eura koje bi onda Ukrajinci kroz fondove EU trebali potrošiti na niz stvari koji su im od prioriteta i važnosti“, objašnjava Kristijan Kotarski za RTL.hr.
'Ukrajina je mnogoljudna zemlja, imala bi veliku glasačku težinu'
No, osim financijskog problema, ulazak Ukrajine u EU moglo bi osjetno utjecati na odnos snaga i moći u procesu odlučivanja na europskoj razini.
„Treba naglasiti da je Ukrajina jako mnogoljudna zemlja. Ako gledate da se većina odluka u EU donosi kvalificiranom većinom znači morate imati 55 posto država članica koje pokrivaju 65 posto populacije EU. Ukrajina kada uđe sa svojih blizu 50 milijuna stanovnika, ona postaje, po glasačkoj težini, izuzetno moćan i važan faktor. Nekome tko je sada u poziciji da ima veći utjecaj kroz ovaj postojeći sustav distribucije glasova, naravno da ulazak Ukrajine i realokacija tih glasova neće odgovarati“, tvrdi Kotarski.
Ističe tri stvari koje su problematične kod priključivanja Ukrajine u EU.
„Prvo, ukrajinski problem je velika korupcija, ratna zbivanja i brojne druge domaće zadaće koje moraju riješiti. Drugo, pristup sredstvima. Svi znamo da je to vrlo kontroverzna tema, vidjeli ste tijekom krize pandemije i krize u Eurozoni 2012. godine kada se govorilo da neke države ne zaslužuju biti članice Eurozone. Niste imali spremnost da se beskonačno podmazuju ekonomije Italije, Grčke, Španjolske i sl. Isto tako nećete imati tu veliku sklonost podmazivati ukrajinsku ekonomiju kroz strukturne fondove pod pretpostavkom da je Ukrajina članica. I treće je, dakle, odlučivanje. Postojeći sustav, ako se on aplicira i ako uvede Ukrajinu u priču onda Ukrajina, dobiva jako veliku glasačku težinu i jednom dijelu država članica se to sigurno neće svidjeti“, zaključio je.
'Putinovi ciljevi su fiksni'
Jučer se pojavila anketa Eurobarometra koja je pokazala da ima jako puno država članica i ljudi koji podržavaju sankcije Rusiji, ali nisu spremni plaćati veće cijene benzina, hrane i slično.
„Dok nekog ne izazovete da stavi novac na stol, svi će reći da Ukrajina zaslužuje europsku perspektivu i da bude članica EU, ali kada ljude tražite novac za Ukrajinu, to je druga priča“, kazao je Kristijan Kotarski.
Smatra da kandidatski status Ukrajine neće imati utjecaja na rat i da Putina ova odluka neće poljuljati.
„To na rat trenutno neće imati posljedica. Putin će i dalje bombardirati, on će i dalje imati svoje ciljeve tako da njega to njega apsolutno neće ništa zastrašiti. To jedino može imati neki efekt ohrabrenja Ukrajinaca i dodatnog morala, ali što se tiče Putina, njegovi su ciljevi fiksni, rigidni i nema nikakvih prostora za kompromis“, poručio je Kristijan Kotarski za RTL.hr.
