Benjamin Netanyahu u četvrtak je ponovno prisegnuo kao izraelski premijer, vrativši se na vlast na čelu krajnje desne vlade koja je najavila širenje židovskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali te provođenje drugih politika koje nailaze na kritike u Izraelu i u svijetu.
Netanyahu, 73-godišnji politički veteran koji je već ranije postao najdugovječniji izraelski premijer, a kojem se sudi zbog navodne korupcije, pokušao je smiriti zabrinutost oko pitanja građanskih prava i buduće diplomacije pod njegovim blokom nacionalističkih i vjerskih stranaka s kojim je osigurao parlamentarnu većinu nakon izbora 1. studenoga.
Članovi njegove nove vlade su stranke poput Religijskog cionizma i Židovske snage, grupacija koje se protive palestinskoj državnosti i čiji su čelnici, oboje doseljenici sa Zapadne obole, u prošlosti agitirali protiv izraelskog pravosudnog sustava, njegove arapske manjine i prava LGBT osoba.
Netanyahu je više puta obećao promicati toleranciju i težnju miru. U parlamentu je rekao da je njegov glavni prioritet "okončanje izraelsko-arapskog sukoba", uz osujećivanje iranskog nuklearnog programa i jačanje izraelskih vojnih kapaciteta.
Protivnici su mu pritom dobacivali da je "slabić". Oni smatraju da je Netanyahu za osiguravanje novih partnera morao sklopiti skupe dogovore, nakon što su ga centrističke stranke bojkotirale zbog problema s pravosuđem.
Nova vlada osigurala je 63 od mogućih 120 ruku na potvrdnom glasovanju u Knessetu, a potom je položila prisegu.
Palestincima je Netanyahuov izbor kabineta pogoršao ionako sumornu perspektivu, s porastom nasilja i širenjem židovskih naselja na Zapadnoj obali, na teritorijima na kojima se nadaju izgraditi buduću arapsku državu.
Netanyahuova konzervativna stranka Likud u svojim je smjernicama za vladu rekla da će "promicati i razvijati naselja" na zemljištima na kojima "židovski narod ima isključivo i nepobitno pravo".
Većina svjetskih sila naselja izgrađena na ratom osvojenoj zemlji smatra nezakonitima.
"Ove smjernice predstavljaju opasnu eskalaciju i imat će posljedice za regiju", rekao je Nabil Abu Rudeineh, glasnogovornik palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa.
Rast zabrinutost
Zapadna obala ove je godine već bila poprište najgoreg nasilja od 2015. godine. Abas je kritizirao novu vladu kazavši da su njen "moto ekstremizam i aparthejd".
Takve osjećaje dijeli i dio Izraelaca. Oko 21 posto stanovnika te zemlje su Arapi koji se često identificiraju s Palestincima.
U parlamentarnim govorima prije prisege, jedan od arapskih zastupnika, bez predstavnika u novoj vladi, optužio je članove nadolazeće koalicije za "fašizam".
Netanyahu na početku svog šestog mandata tvrdi da će služiti svim Izraelcima. Zasad izgleda kako više neće tražiti aneksiju Zapadne obale, što je prethodno zagovarao i što bi zadovoljilo njegove pobornike među doseljenicima, ali i sukobilo Izrael s Washingtonom i arapskim državama.
Netanyahu, koji je bio premijer tri godine 1990-ih i od 2009. do 2021., rekao je da želi napredak u uspostavljanju diplomatskih veza sa Saudijskom Arabijom kao što je to učinio 2020. s drugim zaljevskim državama koje dijele zabrinutost Izraela oko Irana.
Rijad nije signalizirao promjenu u svom stavu o tome da napredak u odnosima s Izraelom ovisi o palestinskoj državnosti.
Netanyahuova imenovanja uključuju Itamara Ben-Gvira, koji je 2007. osuđen za poticanje nasilja protiv Arapa i podršku židovskoj militantnoj skupini, za ministra policije. Ben-Gvir tvrdi da su njegovi stavovi postali umjereniji.
