Đurović je kazao kako novac koji migranti troše u Srbiji najčešće završava izvan sustava, odnosno u sferi sive ekonomije. Usto je opovrgnuo ranije objavljene informacije da je Srbija na migrante već potrošila 150 milijuna eura i da namjerava graditi veliki prihvatni centar na jugu zemlje.
Neslužbeni broj dvostruko veći
Srbija će, po njegovim riječima, nakon prvog velikog vala migranata, uskoro morati zatražiti i financijsku pomoć Europske unije, na čiji je prostor većina migranata i krenula.
Šest milijuna eura dnevno, koliko navodno potroše migranti u Srbiji, ipak se čini pretjeranom brojkom. Naime, službeni broj migranata u Srbiji kreće se oko tridesetak tisuća, iako se govori kako je njihov neslužbeni broj i dvostruko veći.
Ako bi tih tridesetak tisuća u prosjeku i potrošilo do 50 eura dnevno, bio bi to priljev od najviše 1,5 milijuna eura. Prije će biti da je šest milijuna iznos koji migranti ondje potroše svakoga tjedna. U svakom slučaju, riječ je o prilično velikoj svoti.
Do sada prošlo 110 tisuća migranata
Inače, prema broju tražitelja azila, Srbija je u samom svjetskom vrhu. Od početka godine pa do početka srpnja, azil je ondje tražilo oko 28 tisuća ljudi, mahom državljana Sirije, Afganistana, Iraka, i Somalije.
No, broj im se povećava nakon što su mađarske vlasti odlučile podići ogradu duž 175 kilometara granice sa Srbijom i tako spriječiti njihov ulazak u zemlju. U jeku je izgradnja zida na mađarsko-srpskoj granici koju je od početka aktualne migranstke krize prešlo oko 110 tisuća ljudi.
Ne isključuje se mogućnost da će dio migranata zbog toga pokušati ući u Hrvatsku.
