U teškim borbama između Azerbajdžana i Armenije duž granice separatističke regije Nagorno Karabah poginule su 64 osobe, uglavnom vojnici.
Azerbajdžan je priopćio da je s njegove strane život izgubilo 16 vojnika u posljednja dva dana, kao i četiri civila dok ih je 17 ranjeno.
Razrađena strategija
Sukobi koji su izbili 2. travnja najveći su od 1994. godine i potpisivanja protokola u Biškeku kojim je dogovoren prekid vatre.
"Okršaji su postajali sve češći tijekom prošle godine, dijelom i zbog toga što Baku vojnim i diplomatskim putem želi prisvojiti veći dio teritorija. Nadaju se da će dobiti ustupak od Erevana i da će prelomiti trenutni status quo na spornom teritoriju u svoju korist", javlja B92 prenoseći Stratfor.
Navode kako Baku ima razrađenu strategiju te da ima značajnu vojnu prednost nad Armenijom. To su postigli u prošlom desetljeću "zahvaljujući energetskim resursima koje osiguravaju velike količine novca".
"Napadi su se dogodili na planinskom terenu, na kojem se Armenci ne mogu boriti, a sve je izvedeno tako da se ograniči mogući konflikt sa Rusijom, koja ima značajne snage u Armeniji", navodi Stratfor.
Ipak, ti manevri nisu potpuno bez rizika. Napominju kako bi Moskva svojem savezniku mogla poslati pomoć.
Nitko nije spreman na veći konflikt
"Brz prekid vatre pokazuje da Baku pokušava pomoći prethodnim naporima Rusije da osigura trajni mir jer Moskva ne želi totalni rat. Ako se to dogodi, Turska bi mogla reagirati i umiješati se, želeći napraviti balans na Kavkazu", zaključuje Stratfor.
Dodaju kako je Baku svjestan da se ne može osloniti samo na svoju vojsku u pokušaju promjene statusa quo.
"Usprkos jasnim namjerama i naizgled pravog plana, ovakva strategija bi mogla izazvati veći konflikt na što nijedna strana nije spremna“, zaključuje Stratfor.
Sukob oko Nagorno Karabaha kulminirao je u vrijeme Sovjetskog saveza kada je Moskva tu oblast naseljenu pretežito Armencima pripojila Azerbajdžanu. Ta je regija strateški značajna za transport energenata u Iran, Tursku i luke na Bliskom istoku.
Turska je ključni saveznik Azerbajdžana dok s Armenijom nema diplomatske odnose zbog različitog tumačenja masovnog pokolja Armenaca u Otomanskom carstvu 1915. godine. Armenci to smatraju genocidom, što Turska ne priznaje.
