Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić kritizirali su odluku najviših hrvatskih dužnosnika da se u srijedu sastanu u Zagrebu s njihovim kolegom iz bosanskohercegovačkog državnog vrha Miloradom Dodikom.
Problematičan susret
Nakon što je u utorak Dodikov ured najavio kako će se on dan kasnije u Zagrebu odvojeno sastati s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, a zatim i s premijerom Andrejem Plenkovićem, Džaferović, koji je ujedno i predsjedatelj Predsjedništva BiH, na društvenim je mrežama objavio kako se ti susreti ne mogu povezivati s Predsjedništvom BiH niti bi njihov ishod mogao imati obvezujući karakter za bilo koga u njegovoj zemlji, ali da bi mogao imati negativne posljedice.
"Riječ je o privatnom posjetu koju je prihvatio službeni Zagreb ignorirajući institucije Bosne i Hercegovine. To je njihov izbor, kao što su njihov izbor i posljedice koje će iz takvih postupaka nastupiti", napisao je Džaferović.
Uz slične ocjene u srijedu mu se pridružio i Komšić, istaknuvši kako je posebice problematično to što će Milanović i Plenković Dodika primiti samo dan nakon što je on u Banjoj Luci održao još jedan zapaljivi govor u kojemu je doveo u pitanje opstanak BiH.
Zagreb mora voditi računa o Dodikovim ciljevima
Dodik je u utorak u Banjoj Luci, obilježavajući 15. rujna kao novoutemeljeni praznik pod nazivom "Dan srpskog jedinstva", izjavio kako je ujedinjenje Republike Srpske i Srbije cilj kojega se Srbi nikada neće odreći.
“Danas imamo dvije države, Srbiju i RS, a težnja je da budemo jedna država", kazao je tom prigodom Dodik.
Komšić je u srijedu upozorio kako je Dodik ovime još jednom potvrdio krajnji cilj svoje politike, sugerirajući kako bi se o tome moralo voditi računa i u Zagrebu.
"Bez obzira na to kako će u Zagrebu ta (Dodikova) poruka biti primljena, s odobravanjem ili ne, mi u Bosni i Hercegovini znamo što nam je činiti, a u Zagrebu, kako im je volja. Nikad neće biti ostvareno ono što su Milošević i Tuđman u Karađorđevu zamislili", izjavio je Komšić aludirajući na sastanak dvojice tadašnjih čelnika posvećen situaciji na prostoru bivše Jugoslavije.
Točne teme tih razgovora nikada nisu do kraja obznanjene u javnosti, a srpski i većina hrvatskih političara tvrdi kako nije postojao nikakav čvrsti dogovor. Bošnjački političari uglavnom pak tvrde da su se dvojica čelnika dogovarala o podjeli BiH.
