"Pozivam kolege iz drugih članica EU-a da nađemo zajedničko europsko rješenje za izbjegličku i migrantsku krizu, ali ne samo verbalno rješenje jer pred Europskom čekaju milijuni migranata", kazao je Cerar, dodavši da nije riječ samo o sirijskim izbjeglicama nego i ekonomskim migrantima iz Afganistana, Iraka i sa sjevera Afrike.
Tu je zamisao Cerar prošlog tjedna u Berlinu iznio u razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a sad za nju traži i potporu ostalih europskih čelnika.
Pomoć Makedoniji
Cerar je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Ljubljani rekao da je potrebno uspostaviti kontrolu vanjske granice EU-a, odnosno kontrolu grčko-turske, ali i makedonsko-grčke granice, te predlaže da cijela EU u tom smislu pomogne makedonskoj vladi.
Bolja kontrola migracijskog vala na granicama Makedonije i Grčke suzbila bi dodatne nezakonite migracije, ali i potencijalne konflikte među državama u regiji, kazao je Cerar.
Restrikcije koje uvedu Njemačka i Austrija uvest će i Slovenija na granici s Hrvatskom, no to bi moglo izazvati negativni domino-učinak i učinke na sigurnost na Balkanu koja je još uvijek krhka, ocijenio je Cerar, dodavši da je zato zajedničkim europskim naporima potrebno zaustaviti dolazak migranata na makedonsko-grčkoj granici.
Makedonija je nedavno počela graditi žičanu ogradu na granici prema Grčkoj, a isto je prije mjesec i pol dana učinila i Slovenija koja je na svojoj južnoj granici prema Hrvatskoj podigla već 155 kilometara ograde sa žilet-žicom.
"Želim zajedničko europsko rješenje"
Braneći odluku svoje vlade o postavljanju žičane ograde, Cerar je kazao da njegova vlada poručuje ne samo da je izbjeglički tok potrebno smanjivati, nego i da Slovenija ne misli postati "džep" za migrante, odnosno "hot spot" u slučaju da se granice država poput Austrije zatvore.
"Želim zajedničko europsko rješenje, ali ću kao predsjednik slovenske vlade učiniti sve što je potrebno kako Slovenija ne bi postala džep, odnosno hot-spot u kojemu će se zadržavati izbjeglice", kazao je Cerar.
Dodao je da su već poduzeti koraci kako bi se negativni učinci bodljikave žice smanjili, istaknuvši da se na pojedinim mjestima na ogradi postavljaju otvori, odnosno vrata, kako bi vlasnici zemlje mogli obrađivati svoja polja na drugoj strani granice.
Osim toga, po Cerarovim tvrdnjama, uvažena su i upozorenja ribolovnih i turističkih udruga te zaštitnika životinjskih prava pa su uz žicu postavljena upozorenja i otvori za prolaz životinja koje imaju zajednička staništa u Hrvatskoj i Sloveniji, kao što su ris, vuk, medvjed i slične životinje koje dnevno migriraju.
