Potvrdi li je Senat, Gina Haspel postat će prva direktorica u povijesti američke Središnje obavještajne agencije (CIA).
Haspel (61) nije bez kontroverzi, imala je ulogu u mučenjima zatvorenika osumnjičenih za terorizam nakon napada na Ameriku 11. rujna 2001.
Europski centar za ustavna i ljudska prava, neprofitna pravna organizacija sa sjedištem u Berlinu, zatražila je prošle godine da njemački državni odvjetnik za njom izda uhidbeni nalog.
Haspel radi za CIA-u više od tri desetljeća i neko je vrijeme službovala u Londonu.
Od veljače 2017. bila je zamjenica direktora agencije. U utorak je nominirana za nasljednicu direktora Mikea Pompea, koji je pak nominiran za državnog tajnika.
Oboje ih mora potvrditi Senat.
Godine 2002. Haspel je vodila jedan od tajnih zatvora CIA-e. Tijekom njezina upravljanja ondje su navodno mučena dvojica zatvornika, osumnjičena da su članovi al-Kaide.
Po senatskom izvješću o mučenjima, Abu Zubajdah i Abd al-Naširi više su puta podvrginuti tzv. waterboardingu, simulaciji utapanja, bio im je uskraćivan san i ispitivalo ih se drugim upitnim metodama. Obojica su poslije završila u Guantanamu.
Haspel je također imala ulogu u odluci agencije da uništi brojne dokumente na kojima su zabilježena zlostavljanja prilikom ispitivanja zatočenika, objavili su New York Times i drugi američki mediji.
"Mučenje zatvorenika u američkim pritvorima tijekom posljednjeg desetljeća jedno je od najmračnijih poglavlja američke povijesti", priopćio je u utorak republikanski senator John McCain.
"Gospođa Haspel će morati objasniti prirodu i opseg svoje upletenosti u to. Znam da će Senat odraditi svoj posao u propitivanju njezina djelovanja", dodao je.
U agenciji je jako poštuju, tvrde američki mediji. Kao zamjenica direktora radila je uglavnom iza scene i očekuje se da će kao nova čelnica nastaviti s Pompeovom politikom.
